Proteini, odnosno bjelančevine pored same vode čine najvažniji dio u životu svakog čovjeka, budući da se radi o ključnim sastojcima bitnim za izgradnju mišića, kože, noktiju, krvi te naravno unutarnjih organa koji uključuju samo srce i mozak. Iz priloženog je i više nego očito da se radi o tvarima koje su potrebne kako bi svaki čovjek, živo biće moglo normalno funkcionirati.
U današnje vrijeme život je itekako ubrzan, a u skladu s tim povećava se broj onih koji vode borbu s raznim zdravstvenim tegobama proizašlima iz prevelike količine stresa. Pored stresa kao jednog od glavnih uzročnika brojnih bolesti, svakako treba spomenuti i nepravilan način prehrane.
Pravilna prehrana prije svega podrazumijeva dovoljan unos namirnica koje obiluju vlaknima, mineralina i naravno vitaminima. Proteini se nalaze u velikim broju namirnica, osim u masti i rafiniranom šećeru.
Postoje proteini koje se nalaze u biljkama i u namirnicama životinjskog podrijetla. Tu se prije svega misli na meso, ribu, mliječne proizvode kao što su mlijeko, jogurt i sir. Također ih ima i u jajima, prije svega bjelanjku.
Kao što je već spomenuto, proteina ima i u namirnicama biljnog podrijetla. To su naravno pšenica, leća, riža, zob i naravno soja. Slobodno se može reći kako ih ima u mahunarkama i žitaricama.
Za sve one koji su razmišljali o prelasku na posebnu prehranu, odnosno dijetu, dobro je znati kako su upravo proteini predloženi od strane brojnih nutricionista. Naime prema njihovom mišljenju bjelančevina (proteini) najviše pomažu kod izgaranja masti.
Prema posljednje provedenom istraživanju pokazalo se kako čovjekova potreba za unosom proteina na svakodnevnoj osnovi iznosi 0,8 g na kilogram same tjelesne mase. Namirnice koje obiluju bjelančevinama pomažu kod smanjivanja svih štetnih tvari koje se mogu naći u krvi.
Kako u svemu u životu tako i ovdje treba uspotaviti ravnotežu. Unatoč činjenici što se preporuča unos proteina životinjskog podrijetla, s druge strane njihova prevelika količina može naštetiti jetri i bubrezima te povećati kiselost.
Stoga se najviše preporuča konzumacija ribe kao što je losos, pastrva i bakalar. One su nemasne i jako korisne našem organizmu. Od bjelančevina koje se nalaze u jajima treba paziti da se više unosi bjelanjak, a manje žutanjak.
Biljni proteini najbolje su moguće rješenje jer su nemasni, stoga bi bilo najbolje kombinirati obroke s namirnicama biljnog i životinjskog porijekla, odnosno pripaziti da ipak veći unos budu namirnice kao što su žitarice.
Kao najbolji primjer može poslužiti obrok za jedan dan koji podrazumijeva šnitu kruha od integralnog brašna, nemasni sir, može i kozji te lagana salata od piletine. Umjerenost prije svega i raznolikost u prehrani.
Autor: S.Š., Foto: Gregory Gerber/Shutterstock
