U više smo navrata spomenuli kako Pag kao otok obiluje raznovrsnim sadržajima koji će zadovoljiti svakoga, a prije svega spomenuli smo kako kao otok obiluje sadržajima vezanim uz bogatu povijest. Dakle na otoku se nalazi velik broj znamenitosti koje svjedoče o prošlim vremenima. Među znamenitosti otoka Paga treba ubrojiti čuvenu pašku čipku, poznatu kao čipku koja se šije u hrvatskom gradu Pagu, a koja se odlikuje iznimnom ljepotom uzoraka, kvalitetom i načinom izrade te višestoljetnom tradicijom izrade.
Pogledamo li malo povijest, možemo saznati kako je čipka prvi put službeno predstavljena na izložbi 1880. godine. Dok je u razdoblju od 1906. do 1943. godine prikazana na brojnim izložbama diljem svijeta i to u Londonu, New Yorku, Budimpešti, Beogradu, Beču, Milanu, Pragu te na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. godine.
Tada je dobila zlatnu plaketu kao vrijedan ručni rad. Čak je i Marija Terezija na samom bečkom dvoru držala pašku čipkaricu koja je šivala čipku za potrebe dvora.
Koliko se god paška čipka držala dijelom prošlog vremena i nekadašnjih običaja, možemo slobodno reći kako ju brojne domaćice nastoje održati u svakodnevnom životu, bilo da je koriste kao mali ili veliki stoljnjak, ili kao ukras. Iako je dio povijesti ona je i danas itekako prisutna.
U novijoj povijesti 1906. godine tadašnji gradonačelnik Paga, Frane Budak utemeljio je Čipkarsku školu u kojoj je prva učiteljica bila Nina Rakamarić koja je svoju pedagošku obuku stekla u Beču. Frane Budak izdvojio je čipku od ostalih uporabnih predmeta kao što su zavjese, maramice, pokrivači, plahte.
Čipkarska je škola radila do 1945. godine, a nakon toga je nastavila s radom sa prekidima da bi 1994. godine počela opet kontinuirano djelovati u sklopu srednje škole Bartola Kašića. Od drugih čipki razlikuje se po tome što se šije tankim koncem i što je čvrsta.
Paška čipka spada pod baštinu otoka Paga koja je itekako postala vrijednim dijelom njegove povijesti i svega onoga što se nekad događalo. Paška čipka postala je svojevrsnim simbolom prošlih tradicija, ono što se i danas nastoji održati.
Autor: S.Š. Foto: Karel Hrdina/Wikimedia