Ovisnost o kavi

kava

Turska poslovica će kavu opisati kao crnu poput pakla, slatku poput ljubavi i jaku poput smrti. Ujutro je pijemo da nam dan bolje počne, popodne je pijemo iz užitka i nitko ne voli kada dobije loše napravljenu kavu.

Ako je konzumiramo u ograničenim količinama, otklonit će umor, poboljšati mentalne sposobnosti, a odlična stvar je što ima puno antioksidanasa koji povoljno djeluju na tjelesne funkcije. Naravno, da ne bi bilo zabune, kava neće zamijeniti voće i povrće, ali će sve kavoljupce učiniti vrlo sretnima.

No, s kavom treba biti umjeren. Poznato je da kofein koji je glavni sastojak kave, izaziva ovisnost. Industrijskom revolucijom je počela i masovna konzumacija kave jer je ljudima trebalo nešto što će ih duže održavati budnima, a danas, posebice u našoj kulturi je sinonim za ugodno druženje.

Umjereno kave može biti i poželjno, no pretjerano konzumiranje bi moglo izazvati ovisnost koja može ponekad biti toliko velika da se tijelo više ne zna samo razbuditi bez kofeina. Kofein je vrlo jak diuretik zbog kojeg tijelo može dehidrirati pa je bitno uz kavu piti vodu.

Treba znati s kofeinom i kavom. Ona može biti opasna čak toliko da ju kao uvjetnu drogu, odnosno doping tretira Međunarodni olimpijski odbor. Prevelike konzumacije kofeina opterećuju srce i krvne žile, kofein provocira želučanu kiselinu, remeti normalan ciklus spavanja i budnosti. U prevelikim količinama će izazvati proljev, nervozu, drhtanje ruku, smanjiti finu motoričku koordinaciju.

Kako i sa svakom drugom ovisnošću, i ovisnosti od kave se nije lako riješiti pa je najbolje postepeno smanjivati količinu kave. I s rješavanjem ove ovisnosti je potrebna dosljednost i volja, kao i kod odvikavanja od cigareta.

Kofein dolazi u krv već nakon petnaest minuta i dokle god se nalazi u krvi, ima svoje djelovanje. No, što se češće kava konzumira, kofein će slabije djelovati, a uzimanje veće količine neće popraviti situaciju nego je još pogoršati.

Autor: S.G., Foto: Kikalishvili Mamuka/Shutterstock