Iako u današnje vrijeme mala količina ljudi razmišlja o otkaznom roku, evo nekoliko informacija za sve one koji su nezadovoljni svojim poslom. Duljina otkaznog roka ovisi o neprekidnom trajanju radnog odnosa poslodavca i radnika. Ovi su propisi definirani Zakonom o radu, člankom 114.
Ugovor o radu može otkazati radnik ili poslodavac. U slučaju da radnik daje otkaz poslodavcu, ukoliko se poslodavac ne odrekne otkaznog roka, radik ga treba odraditi. Primarna funkcija otkaznog roka je zaštita poslodavca, točnije vremenski period u kojem poslodavac može naći novog radnika koji će popuniti novonastalu praznu poziciju.
Često se postavlja pitanje, može li se radnik odreći otkaznog roka ukoliko sam daje otkaz. Budući da otkazni rok služi, u ovom slučaju, za zaštitu poslodavca, radnik se otkaznog roka ne može odreći.
Postoje i suprotne situacije, kada poslodavac daje otkaz radniku. U tom slučaju otkazni rok služi za zaštitu radnika da u u tom razdoblju nađe novi posao i osigura egzistenciju. Radnik se, ukoliko smatra da mu nije potreban, može odreći otkaznog roka i odmah otići sa radnog mjesta. Važno je napomenuti da kod izvanrednog otkaza ugovora o radu nema otkaznog roka.
Zakon o radu propisuje vremenske periode otkaznog roka u slučaju da poslodavac daje otkaz. Oni koji su u firmi radili u kontinuitetu manje od godinu dana moraju odraditi otkazni rok u periodu od dva tjedna. ukoliko ste u tvrtki proveli godinu dana, otkazni rok je mjesec dana, a dvije godine mjesec i dva tjedna…
Onom radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja radnih obveza, otkazni rok je u dužini polovice zakonom propisanih otkaznih rokova.
Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo na naknadu plaće i na sva ostala prava. Ukoliko radnik traži posao za vrijeme otkaznog roka ima pravo odustvovati s rada najmanje četiri sata tjedno, što mu je plaćeno.
Autor: M.T., Foto: auremar/Shutterstock
