Pojam “aerobika” dolazi od grčkih riječi koje znače zrak i život. Svi oblici aerobnih vježbi povećavaju potrebu tijela za kisikom, koje ono dobiva pojačanjem protoka krvi kroz srce. Kad se to dogodi, srce jače pumpa te, budući da je mišić, postaje jače. Vodite računa o svojoj kondiciji i prije svega o svom zdravlju, budući da ono uvelike diktira vaš život.
Svaka aktivnost koja uključuje ritmičnu kontrakciju velikih mišića, kao što su oni nogu, zahtijeva tjelesnu izdržljivost – sposobnost dugotrajnog vježbanja bez hvatanja zraka ili klecanja koljena.
Džogiranje, trčanje, hodanje, plivanje, vožnja bicikla, preskakivanje užeta pa čak i energičan ples predstavljaju dobre aerobične vježbe. Najbolji učinak postiže se vježbanjem najmanje tri puta tjedno.
Prije započinjanja bilo kojeg oblika vježbanja, provjerite najprije svoju spremu. Bilo da ste dobre ili nikakve tjelesne spreme, s vježbanjem počnite polako, ne dulje od 20 minuta odjednom i za svaki slučaj pridržavajte se pravila i preporuka koje ćete dobiti.
Imajući ih na pameti, jednostavan test tjelesne spreme jest taj da se dva puta svakih pet sekundi u trajanju od tri minute (stanite ako osjetite nelagodu) popnete i spustite – koristeći se objema nogama – sa 20 cm visoke stepenice. Odmorite se čitavu minutu i potom izmjerite puls: dobre ste tjelesne spreme ako vam se puls vratio na normalnu vrijednost.
Savjetujte se s liječnikom ako patite od srčanih tegoba, visokog krvnog tlaka, vrtoglavica, nesvjestice, dijabetesa, stalnih bolova u leđima, artritisa, ako se oporavljate, ili ako se bojite da bi vježbanje na koji drugi način utjecalo na vaše zdravlje.
Stanite s vježbom čim osjetite bol ili nelagodu. Nemojte se povesti za pogrešnim mišljenjem kako bol tijekom vježbanja znači da od nje mora biti neke koristi. Nemojte vježbati ako ste umorni. Nemojte naporno vježbati ako nije prošlo barem dva sata od obilnog obroka. Nemojte vježbati ako ste jako prehlađeni, bolesni ili imate povišenu tjelesnu temperaturu.
Foto: Andresr/Shutterstock
