Facebook je društvena mreža koja je napravila potpuni boom od 2004. godine pa do danas. Prema nekim podacima, do 2012. godine na Facebooku je svoj profil napravilo više od 900 milijuna ljudi, koji taj isti Facebook aktivno koriste svakodnevno.
Utemeljitelji ove društvene mreže su Mark Zuckerberg i njegove fakultetske kolege Eduardo Saverin, Andrew McCollum, Dustin Moskovitz i Chris Hughes.
Cijeli je projekt prvotno zamišljen kao mreža za studente Hardvarda. Ubrzo se mreža proširila na okolna susjedna sveučilišta unutar Bostona poput Ivy League i Stanford Universitya. Postepno se mreža širila na ostale fakultete pa i srednje škole. Bila je namijenjena svim osobama koje imaju više od 13 godine. Bez obzira na to prema nekim statistikama postoji više od 7.5 milijuna djece koja koriste Facebook a mlađa su od 13 godina.
U prvih nekoliko godina, kada se proširio izvan sveučilišta, Facebookov najveći konkurent je bila društvena mreža MySpace. MySpace je bio namijenjen svima, ali su ga pretežno koristili srednjoškolci koji su se po nečem isticali od svojih vršnjaka. Najčešće su se stvarale grupe korisnika kojima je zajednička vrsta glazbe koju slušaju. Nakon 2008. godine, Facebook je definitivno po svojim rezultatima i dosegu prestigao MySpace i postao najpopularnija društvena mreža na svijetu.
Ono što je facebook-ova najveća prednost je ta što svaki korisnik može lreirati svoj profil, stavljati na njega svooje ili neke druge fotografija, kontakt podatke i ostale osobne informacije. Postoji mnogo načina za komunikaciju sa bliskim prijateljima, ali i sa osobama koje ne poznate. Vi kao korisnik možete među brdom sadržaja koji se nalazi na Facebooku označiti one sadržaje koji vam se sviđaju (poznato kao “Like”).
Svakoga se dana na Facebook platformi pojavljuju neke nove aplikacije i feature-i. Tako se 2010. godine počinju stvarati i @facebook.com e-mail adrese kojima je Facebook krenuo u borbu protiv najveće online tražilice na svijetu – Googla.
Iako je u cijelom svijetu izuzetno popularan, neke zemlje su čak zabranile Facebook. To su uglavnom zemlje zatvorenog i konzervativnog karaktera poput Republike Kine, Irana, Uzbekistana, Pakistana i Sirije. Razlog zabrani su dopuštenja objavljivanja sadržaja koji u sebi nosi antireligijske poruke.
Autor: M.T., Foto: flydragon/Shutterstock