Nedostatak joda u prehrani čest je problem s kojima se ljudi susreću, a sve to može izazvati velik broj simptoma bolesti. Ljudi su suočeni s mnogim bolestima kojima je glavni uzročnik manjak esencijalnih tvari bez kojih ne mogu biti potpuno zdravi i bez kojih ne mogu normalno funkcionirati. Među tim esencijalnim tvarima se nalazi i jod koji predstavlja element čiji nedostatak može uzrokovati velike i male tegobe. Jod se nekada koristio za liječenje mnogih bolesti, a najčešće je upravo jod ono što ljudskom tijelu nedostaje.
U štitnjači se nalazi oko 75 posto joda, a bitan je i za tkiva poput dojke, želuca, gušterače, mozga, kože, timusa i cerebralne spinalne tekućine.
Ako u bilo kojem dijelu od spomenutih dijelova tijela nedostaje joda može doći do disfunkcije tijela.
Neki od znakova manjka joda u organizmu su:
- hladna stopala i ruke
- loša memorija
- depresija
- mialgija
- suha koža
- grčevi u mišićima
- sklonost debljanju
- zatvor
- edemi
- slabost
- lomljivi nokti
Zbog manjka joda može se javiti i gušavost, mentalna retardacija, hipotireoza, debljanje i neke vrste raka. Osim što je jod mineral koji je prijeko potreban organizmu, on je i lijek za brojne bolesti, pa tako može spriječiti infarkt, moždani udar i pročistiti arterije.
Jod spašava od odlaska na operaciju štitnjače i uravnotežuje hormone, smanjuje tegobe dijabetesa i potrebu za lijekovima kod dijabetesa. Može poboljšati i mentalne funkcije, ali i spriječiti Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest.
Jod ubija sve bakterije, gljivice, parazite i viruse, a navodi se i kao stopostotni lijek kod infekcije mjehura.
Preporučena dnevna doza joda iznosi 150 mikrograma, ali ta doza je manja od one koju koristi alternativna medicina. Mnogostruko veće količine joda su sigurne, što se može vidjeti i po primjeru Japanaca koji spadaju među najzdravije ljude na svijetu, a koji u prosjeku konzumiraju oko 13 miligrama joda na dan.
Jod u hrani
Jedan od sigurno najlakših način za dobivanje joda je korištenje jodirane soli i konzumiranje hrane koja je bogata jodom. Neki od najbogatijih izvora joda su alge, ananas, šparoge, prirodna morska sol, mliječni proizvodi, tamnozeleno povrće i artičoke.
Apsorpcija joda se može umanjiti i unosom namirnica koje spadaju u skupinu goitrogena, a to su karfiol, prokulice, senf, sjemenke lana, kupus, kelj, brokula, soja i kikiriki.
Preporučena dnevna doza joda je 13 miligrama kako bi tijelo moglo normalno funkcionirati, a ako je tijelo bolesno potrebne su veće doze, koje mora nadzirati stručnjak. Kod suplementiranja jodom preporučuje se i unošenje omega 3 masnih kiselina, selena i magnezija.
Autor: A.Z., Foto: Jure Porenta/Shutterstock
