Sigurno ste već mnogo puta čuli za antibiotike i probiotike. O antibioticima znate mnogo toga, ali o probioticima baš i ne. Sve što ste čuli je da je dobro uzimati ih nakon liječenja antibioticima. Ali što su točno probiotici? Najlakše ih je sažeti u dvije riječi – “dobre bakterije”, jer oni su upravo to – živi mikroorganizmi koji žive u našem tijelu i imaju dobar učinak na zdravlje. Upravo zbog toga se i preporučuju nakon uzimanja antibiotika – jer nadomještaju dobre bakterije iz našeg organizma, pogotovo one iz crijevne mikroflore, koje su antibiotici uništili dok su uništavali i one loše.
Uloga probiotika
Crijevnu mikrofloru čine razne crijevne bakterije koje su ključne u održavanju ravnoteže organizma. One pomažu u probavi hrane, obrani od patogenih mikroorganizama i alergena i održavanju čitavog sustava organizma. Bez njih, normalan život ne bi bio moguć.
Problem nastaje kada se dogodi neravnoteža u crijevnoj mikroflori. Najčešće se to događa nakon uzimanja antibiotika. Oni su namijenjeni prvenstveno uništavanju destruktivnih “loših” bakterija, ali istovremeno mogu uništiti dobre bakterije i time poremetiti zdravu crijevnu floru.
Do poremećaja ponekad dolazi i slabim imunitetom, uslijed zaraze ili obrane organizma od zaraze, na primjer, nakon proljeva, povraćanja, problema s probavom i slično. Zato se nakon uzimanja antibiotika, nakon crijevnih viroza ili općenito problema s imunitetom i zdravljem, prepisuju probiotici, kako bi probavni trakt ponovo naselili dobrim bakterijama i time spriječili mnoge tegobe organizma. Probiotici su, naime, vrlo korisni i kod zaustavljanja proljeva i bržeg oporavaka uslijed bilo kakvih problema s probavom.
Vrste probiotika
Najčešće se koriste probiotici iz roda Bifidobacterium koji i inače žive u debelom crijevu te iz roda Lactobacillus koji žive u crijevima i vagini. Neke od tih vrsta su:
- Bifidobacterium bifidum
- Bifidobacterium infantis
- Bifidobacterium breve
- Bifidobacterium longum
- Lactobacillus acidophilus
- Lactobacillus plantarum
- Lactobacillus casei
- Lactobacillus reuteri
- Lactobacillus GG
- Lactobacillus rhamnosus
Većina probiotika sadrži otprilike 10 na devetu bakterija po jednom gramu. Doza koja se smije uzeti je ona preporučena na proizvodu, iako rizici od predoziranja nisu veliki. Pripravci s probioticima najčešće se uzimaju jednom dnevno ili više puta uz jelo, ali nikako s mliječnim proizvodima. Moraju se uzimati redovito i to najmanje pet dana u tjednu kako bi im se učinak održao.
Povoljni učinci probiotika
Probiotici se najčešće uzimaju za ublažavanje i liječenje raznih vrsta probavnih smetnji. Posebno su učinkoviti za smirivanje grčeva, proljeva, bolova u trbuhu, nadutosti i zatvora. Korisni su i za osobe sa sindromom iritabilnog crijeva. Probiotici su od velike pomoći u ukupnom upravljanju probavom čak i onda kada nema konkretnih zdravstvenih problema.
Probiotici se preporučuju konzumirati i ako osoba pati od infekcije mokraćnog sustava, a redovitom upotrebom probiotika sprečava se napad loših bakterija na mokraćni sustav. Većina infekcija, pa tako i onih mokraćnih, liječi se djelovanjem antibiotika, što ozbiljno narušava crijevnu mikrofloru. Nakon liječenja, oko 40% infekcija se može vratiti, a redovitim uzimanjem probiotika taj se postotak uvelike smanjuje, upravo zbog jačanja imuniteta tijela. Zdrave bakterije potiču imunološke reakcije tijela, pa konzumiranje zdravih namirnica bogatih probioticima može značajno osnažiti imunološki sustav.
Bakterijska infekcija mokraćnih organa često dovodi i do gljivične infekcije intimnih dijelova tijela, što je posebno čest slučaj kod žena. Budući da se ženski mokraćni sustav nalazi blizu vaginalnog, vaginalne infekcije često su povezane s mokraćnim. Zato probiotici u obliku vaginalnih čepića mogu spriječiti vaginalnu infekciju i pomoći kod već nastalih infekcija.
Probiotici također mogu pomoći i kod sprječavanja raznih drugih infekcija, povećanja otpornosti na stres, oni su pomoć kod mršavljenja, pomoć kod dojenačkih grčeva, jačanja imuniteta, ublažavanja astme i alergije, zaštitu od vaginalnih infekcija, ublažavanje želučanih tegoba, liječenje psorijaze, dermatitisa i ekcema i jačanje imuniteta.
Izvor probiotičkih bakterija
Osnovni izvori probiotičkih bakterija su fermentirani proizvodi poput jogurta, kefira, tempeha i domaćeg termički neobrađenog sira jer svi oni sadrže probiotičke bakterije. Probiotici se nalaze i u kiselom kupusu i kobasicama, jer oni ne samo da pomažu u fermentaciji, nego i u prezervaciji hrane. Ipak, najveći izvori probiotičkih bakterija su oni u probiotičkim pripravcima koji se mogu kupiti u raznim drogerijama i ljekarnama.
Budući da je nakon terapije antibioticima ili uslijed probavnih tegoba, astme ili alergije, osobi potrebna velika doza probiotičkih bakterija, najbolje ih je kupiti u obliku pripravaka kao što su kapsule, tablete ili prašak. Mogu kupiti u obliku tekućine, a potrebno je obratiti pažnju da ne sadrže nikakve arome, gluten, umjetne boje, konzervanse ili laktozu. Takvi probiotici su premium kvalitete te koji ne sadrže nikakve dodatke ni aditiva, stoga su i najzdraviji probiotici koji se mogu pronaći na tržištu. Posebno se preporučuju osobama sklonima alergijama, starijim osobama, djeci i trudnicama.
Autor: V.B., Foto: Christo/Shutterstock
