Velebit je jedna od onih planina za koju možemo zaista reći da izaziva strahopoštovanje svih onih koji ju gledaju izdaleka i dive se njenoj ljepoti, pritom razmišljajući o tome kako je nekada davno izgledalo područje koje gravitira prema Velebitu. Velebit je najduža planina sa preko 140 km, ali što se tiče nadmorske visine tek četvrta planina u Hrvatskoj.
Površina Velebita procjenjuje se preko 2.ooo km2 sa najvišim vrhom naziva Vaganski vrh. On pripada Dinarskom gorju. Velebit se pruža uzduž Velebitskog kanala, dijela Jadranskog mora, od prijevoja Vratnik iznad Senja na sjeverozapadu do kanjona rijeke Zrmanje na jugoistoku.
S kopnene ga strane okružuju Gacko, Ličko i Gračačko polje s rijekama Gacka, Lika i Otuča. Vršne dijelove sjevernog i srednjeg Velebita, od Zavižana i Baških Oštarija, povezuje oko 50 km duga planinarska staza, nazvana po projektantu i graditelju, Premužićeva staza koja je građena od 1930. do 1933.
Visinska razlika između najviše i najniže točke u cijeloj njenoj dužini iznosi oko 200 metara. Potrebno je napomenuti kako se najveći dio privlačnih lokacija Velebita nalazi na sjevernom dijelu, između prijevoja Vratnika i Velikog Alana gdje se nalazi čuveni Zavižan sa botaničkim rezervatima te velikom zbirkom biljnih izložaka velebitske vegetacije.
Velebit možemo podijeliti na Sjeverni Velebit koji počinje na prijevoju Vratnik i završava na prijevoju iznad primorskog naselja Jablanac. Srednji Velebit završava na poznatom prijevoju Baške Oštarije preko kojeg vodi cesta od Karlobaga prema Gospiću.
Južni Velebit završava na prijevoju Mali Alan, na staroj cesti koja spaja Obrovac i Lovinu. Jugoistočni Velebit započinje na istom prijevoju, a završava uz kanjon rijeke Zrmanje sa dužinom od preko 40 km. Takva se podjela zasniva na zemljopisnim, morfološkim, reljefnim i biološkim posebnostima pojedinih velebitskih dijelova.
Autor: S.Š. Foto: Lerche&Johnson/Shutterstock