Nacionalni parkovi u Hrvatskoj – ljepota Hrvatske

Plitvička jezera, Foto: S.R.Lee Photo Traveller/Shutterstock

Hrvatska je specifična zemlja po mnogo stvari, a jedna je zasigurno ta da se na tako malom prostoru smjestilo čak 8 nacionalnih parkova. U kategoriju nacionalnih prakova spadaju područja, bilo na kopnu ili u moru, iznimnih prirodnih vrijednosti, očuvanog ekosustava, gdje obitavaju biljne i životinjske vrste, a ljudski utjecaj je ograničen.

Da bi neko područje dobilo status nacionalnog parka, međunarodni je kriterij da to područje mora biti površine 2000 ha, od kojih barem 1000 ha mora biti sačuvano i zaštićeno. Izuzetak su izolirani otoci. Ovakva su područja idealna za znanstvenike zbog proučavanja prirodnih procesa i odnosa na koje čovjek nije utjecao.

Na područjima nacionalnih parkova zabranjene su aktivnosti koje mogu oštetiti ili čak narušiti prirodnu ravnotežu i izvorna, netaknuta svojstva žive ili nežive prirode.

Nacionalni parkovi u Lijepoj našoj su: Brijuni, Mjet, Risnjak, Krka, Plitvička jezera, Kornati, Paklenica i Sjeverni Velebit .

Brijuni – brijunska skupina od 14 otoka iznosi oko 34 km2. Klima je ondje blaga, mediteranska, s mnogo sunca, topline i vlage u zraku što omogućuje bujnu vegetaciju.

Mljet – to je otok do kojeg je teško doći, a zbog bujne i bogate vegetacije dobio je naziv „zeleni otok“. Mljet je još 1960. godine proglašen nacionalnim parkom, zbog specifične flore i faune, i to je prvi pokušaj zašitte izvornog ekosustava na Jadranu.

Risnjak – se nalazi u riječkom zaleđu, gdje na malom prostoru (4600 ha) nailazimo na  geografske, geološke, vegetacijske, klimatske i pedološke fenomene.

Krka – obuhvaća prostor od samo 109 m2, na kojem se nalazi nekoliko sačuvanih, gotovo netaknutih ekosustava.

Plitvička jezera – jedinstven je svjetski fenomem od 16 stepenasto posloženih jezera odvojenih sedrenim barijerama. Riječ je o funkcionalnom kompleksu  osjetljivom na ljudske aktivnosti.

Kornati – zauzimaju prostor od oko 220m2, a sačinjava ga 89 otoka, otočića i hridi. Kopneni dio nacionalnog parka zauzima tek ¼ ukupne površine, a sve ostalo je morski ekosustav.

Paklenica – ovaj je prostor neobičan spoj mora i planine gdje raste oko 800 biljnih vrsta, od kojih su 40 endemi.

Sjeverni Velebit – zauzima prostor od 109km2 gdje se nalzi Lukina jama, jedna od najdubljih jama u svijetu. Ovaj je nacionalni park zabranjeno područje za turiste i posjetitelje, dok je dozvoljen posjet isključivo u znanstvene svrhe, naravno uz dozvolu nadležne uprave za zaštitu prirode.

Autor: I.H., Foto: S.R.Lee Photo Traveller/Shutterstock