Zlatarovo zlato, August Šenoa

Radnja se odvija u 16 st. u Zagrebu. Plemić Pavao Gregorijanec spašava Doru Krupićevu prilikom jedne gužve u gradu. Odmah se  u nju zaljubio. Prilikom iste nevolje u gradu smili mu se nijemi prosijak Jerko i zamoli svoje sluge da ga odnesu na njegove dvore da se izliječi. Dora je slovila kao lijepa, vrijedna, skrušena i vjerna bogu i domu, iako je rano ostala bez majke pa ju je uz oca odgajala kuma Magda.

Brijač Grga Čokolin koji nije uspio isprositi Doru za ženu zakleo se da će Krupićevoj obitelji nanijeti sva zla pa ju je pokušao u gradu oklevetati. Otac ju zbog toga šalje izvan grada, ali putem ju presreću plaćenici Stjepka Gregorijanca s namjerom da ju otmu i osramote, ne bi li tako onemogućili da se Pavao njome vjenča.

Kao što je brijač Grga bio doušnik Stjepku, tako se prosjak Jerko zajedno sa plemićem Pavlom urotio protiv Grge i oca Gregorijanca. Dodatnu nevolju čini barunica Klara koja je rano ostala samoborska udovica i smrtno se zaljubila u lijepog Pavla. Jerko je objasnio Pavlu da on nije nijem i da imaju zajedničkog oca, da mu je majka bila služavka na očevom dvoru, da ju je Stjepko napastovao i protjerao ju je sa dvora kada je vidio da je trudna. Ona je umrla je u teškoj bjedi, a on joj se zakleo da će cijeli život šutjeti kako nitko ne bi saznao ništa o njemu. Do sada mu je pomagao rođak fratar u samostanu.

Kad su nastale svađe između vlastele i građana, u vrijeme kad je Petar bio na ratištu protiv turaka, Klara je unajmila jednog zlobnika koji se pojavio u Dorinoj kući za vrijeme dok je bila sama. Predstavio se kao čovjek koji traži zaštitu. Smilio se Dori, donijela mu je vode i zlobnik joj je podmetnuo otrov. Kratko nakon što je probala tu vodu preminula je.

Tada je došao nesretni Pavao koji nije ništa mogao napraviti protiv toga. Idućeg dana Dora je bila sahranjena. Za vrijeme dok je ležala na odru u crkvi Pavao je obećao Klari najljuće nevolje za sve što je učinila. Otišao je na ratište sa turcima. Vratio se tek na samrti oca Stjepka kojeg ispovijeda svećenik Jerko.

Otac se na samrti ispovijeda svećeniku i kaje se za vanbračnog sina, a svećenik otkriva da je on taj sin. Iza obitelji Gregorijanec u kojoj su bila tri sina nije ostao niti jedan nasljednik. Pavao se nije ženio i poginuo je na ratištu. Niko je imao samo jednu kćerku, a Jerko je bio svećenik.

Mjesto radnje: Zagreb

Vrijeme radnje: druga polovica 16. st.; od 1574. do 1582. godine

Glavni likovi: Dora Krupićeva i Pavao Gregorijanec

Ostali likovi: Stjepko Gregorijanec, Klara Grubarova, Petar krupić, Grga Čokolin, Magda

Autor:August Šenoa

Bilješka o piscu

August Šenoa rođen je 14. studenoga 1838. godine u Zagrebu. U roditeljskom domu stekao je ljubav prema umjetnosti.

Poslje smrti majke 1848. god., završivši u Zagrebu osmi razred, odlazi u Pečuh k rođacima, gdje završava prvi razred gimnazije 1850. god. Vraća se u Zagreb gdje maturira 1857. god. u gornjogradskoj gimnaziji, i upisuje se na Pravoslovnu akademiju. Od početka listopada 1859. god. nastavlja pravni studij u Pragu. Tu ostaje do 1865. godine. Ne položivši na vrijeme određene ispite bio je prisiljen baviti se žurnalistikom, te se vraća u Zagreb i radi u redakciji Pozor.

1868. godine postaje gradski bilježnik. Iste godine vjenča se sa Slavom pl. Ištvanić. Postaje ravnatelj hrvatskoga zemaljskog kazališta 1870. god. Postaje i dramaturg. Njegov prvi roman Zlatarevo zlato izlazi 1871. god. Dvije godine kasnije, 1873. godine, postao je gradski senator i napušta kazalište.

Od 1874. godine do smrti uređuje hrvatski književni časopis Vijenac. Umro je 13. prosinca 1881. godine. Ležeći bolestan diktirao je Kletvu i rekao je “Nedajte mi umrjeti, imam još toliko toga za napisati”. Najpoznatija djela su mu: Seljačka buna, Zlatarevo zlato, Prosjak Luka, Mladi gospodin, Prijan Lovro, Diogeneš, Kanarinčeva ljubovca, Vječni Žid i Zagrebulje.