Na visokom stupu u gradu stajao je kip Sretnog kraljevića. Sav je bio pozlaćen tankim listićima zlata. Na dršci od mača imao je crveni rubin, a oči su mu bili dva sjajna safira.
Jedne noći preko grada je letio mali lastavić. Njegovi su prijatelji odletjeli u Egipat još prije šest tjedana. Tako je jednu noć legao spavati ispod sretnog kraljevića. Kraljević ispriča lastaviću svoju životnu priču, kako je tužan zato što je sada kip, a prije se igrao sa svojima prijateljima u dvorcu u kojem za tugu nisu ni čuli, a sad je spoznao tugu i bijedu grada.
Kraljević tada zamoli lastavića da mu pomogne pomoći siromašnima. Iako je bilo već prilično hladno lastavić odluči ostati i pomoći. Najprije je skinuo rubin sa mača za bolesnog dječaka, a potom jedan pa drugi safir i kraljević je oslijepio, ali bio je sretan što je mogao pomoći onima kojima je pomoć bila najpotrebnija.
Sutradan gradonačelnik naredi da se kip kraljevića skine sa stupa i pretali u talionici u novi kip. Olovno srce kraljevića nije se rastalilo i baciše ga na smetlište. Palo je tik do mrtvog lastavića pa Bog reče anđelu da će ptica zauvijek pjevati u njegovom Rajskom vrtu, a kraljević će ga zauvijek slaviti.
Vrsta djela: bajka
Vrijeme radnje: Jesen i prijelaz iz jeseni u zimu
Mjesto radnje: ulica, trg
Likovi: Sretni kraljević, Lastavić
Bilješka o piscu
Oscar Wilde rođen je 1854. godine u Dublinu, a školovanje je završio u Oxfordu.
Bio je glavni predstavnik engleskog larpurlartizma (umjetnost radi umjetnosti). Najpoznatija su mu djela: algorične bajke Sretni kraljević i Mladi kralj, roman Slika Doriana Graya i drame Saloma (na francuskom jeziku) i Idealan suprug.
U najranijem razdoblju života pisao je poeziju, kojoj se vraća pred kraj života. Po izlazu iz zatvora napisao je svoju najbolju pjesmu Baladu o tamnici u Readingu, uz Sliku Doriana Graya, njegovo najbolje djelo.
Oscar Wilde iznenada je umro 30. studenoga 1900. godine od upale mozga, u svojoj 47. godini. Pokopan je u Parizu.