Osman, Ivan Gundulić

Turska je vojska, 1621. godine, poražena kod Hoćima. Pobjedu nad njima je odnio kraljević Vladislav. Poraženi se Osman vratio u Tursku sa ciljem prikupljanja još veće vojske kojom bi se mogao vratiti i izboriti pobjedu. Na umu je imao sklapanje mira sa Poljskom. Kao svog izaslanika, u Poljsku je poslao Ali-pašu, dok mu je Kazlar-aga tražio žene. Potraga za ženama je završila kada je Kazlar-aga u Smederevu oteo lijepu djevojku Sunčicu.Postojala je jedna žena, pod imenom Sokolica koja je bila junakinja i zaljubljena u Osmana. Ona se vratila u Carigrad s namjerom da spriječi vjenčanje Osmana i Sunčice.

Ali-paša, koji je bio poslan u Poljsku, uspješno završava pregovore sa kraljem Žigmundom, te se vraća u Tursku sa sretnim vijestima. U to vrijeme je u Carigradu izbila pobuna. Janjičari su saznali kako sultan namjerava ubiti neposlušne janjičare, šalju sultanu zahtjev da s tim prekine, no on ih odbija. Uskoro Osman biva zarobljen, voze preko prepunog grada gdje mu se ljudi rugaju. Pobunjenici su zadavili Osmana pojasom i natrag na prijestolje postavili bivšeg sultana Mustafu.

Vrsta djela: ep u dvadeset pjevanja (četrnaesto i petnaesto pjevanje je izgubljeno). Izgubljena pjevanja je u 19. stoljeću nadomjestio Ivan Mažuranić. Gundulić je ovo djelo prvenstveno htio napisati kao prijevod Tassova “Oslobođenog Jeruzalema”, no pri pisanju je ubacio neke nove likove i opisao aktualni događaj – bitku kod Hoćina.

Vrijeme radnje: 1621. godina

Mjesto radnje: Carigrad, Smederevo

Likovi: Osman, kraljević Vladislav, Sunčica, Ali-paša, Kazlar-aga, Sokolica, kralj Žigmund..

Bilješka o piscu

Ivan Gundulić rođen je u Dubrovniku 8. siječnja 1589. godine kao najstariji sin Frana Gundulića i Džive Gradić. Obrazovao se u Dubrovniku, a nakon završenog školovanja, 1608. postao je član Velikog vijeća. Također je dva puta bio knez u Konavlima, 1615. i 1619. godine. U Dubrovniku je uglavnom obavljao pravničke poslove. Dobio je nadimak Mačica (značenje: mačkica) jer je živio mirno i vrlo povučeno.

1628. oženio se Nikom Sorkočević s kojom je imao tri sina. Njegov književni rad počeo je pisanjem drama u stihu i vjerojatno, pjesama. Najčešći stih Gundulićevih djela jest osmerac, a strofa katren, no javljaju se i drugi oblici (dvostruko rimovani dvanaesterac.) Ivan Gundulić stekao je književnu slavu još za života, a u preporodno je doba dobio status kanonskoga pisca starije hrvatske književnosti. Umro je u Dubrovniku, u 49. godini života nakon dvotjedne bolesti, vjerojatno od upale porebrice.