Kutjevo, hrvatska vinska prijestolnica

vidikovac vila vinkomir
Vidikovac Vila Vinkomir, Foto: www.tz-kutjevo.hr

Grad Kutjevo smješten je u središnjoj Slavoniji, u Požeško-slavonskoj županiji. Smješten je podno brda Krndija, dvadesetak km istočno od Požege. Kutjevo se sastoji od 17 naselja, a to su: Bektež, Bjeliševac, Ciglenik, Ferovac, Grabarje, Gradište, Hrnjevac, Kula, Kutjevo, Lukač, Mitrovac, Ovčare, Poreč, Šumanovci, Tominovac, Venje i Vetovo. Prema posljednjem popisu stanovništva, u gradu živi oko 7500 stanovnika.

Kutjevo nosi laskavu titulu hrvatske vinske prijestolnice. Pored toga ono je poznato kao mjesto bogate povijesti te najveće naselje i sjedište poznato po čuvenom kutjevačkom vinu čija tradicija ide sve do rimskoga doba.

Prvi pisani podaci o Kutjevu potječu iz 13. stoljeća, kada redovnici poznati kao “bijeli fratri” ondje osnivaju opatiju “Vallis Honesta de Gotho”. Tamo je sačuvan vinski podrum i kameni stol iz doba baruna Trenka i carice Marije Terezije.

1536. godine Kutjevo osvajaju Turci, a 150 godina kasnije, gradom vlada plemić Ivan Josip Babić koji 1698. godine vlastelinstvo predaje redu isusovaca, pod uvjetom da novčani prihodi grada idu za korist duhovnog i prosvjetnog razvoja naroda.

U Kutjevu u to vrijeme dolazi do značajnih urbanističkih promjena. Isusovci u manje od dva desetljeća obnavljaju opatiju, grade novu župnu crkvu i barokni dvorac koji dovršavaju 1725. godine, obnavljaju podrum te posebno unapređuju vinogradarstvo i podrumarstvo, a i ostalo gospodarstvo.

Nakon isusovaca mijenjali su se različiti vlasnici i upravljači. U vrijeme Austro-Ugarske vladavine, razvoj grada stagnira, da bi ga na dražbi kupila imućna obitelj Turković koja dovodi do najvećeg gosporarskog razvoja grada.

Počinju se saditi veliki vočnjaci i vinogradi, a grad postaje poznat po pastuharnici konja lipicanera i škole za dresuru. Tu je kao vojnik djelovao naš poznati književnik Antun Gustav Matoš.

Veliki gospodarski rast zaustavljen je Prvim svjetskim ratom, a Drugi svjetski rat i nove političke prilike bile su ujedno početak kraja za kutjevačko vlastelinstvo koje je potom pretvoreno u socijalističko poljodjelsko dobro.

Poljoprivredni razvoj nastavio se u znaku vinske kapljice i drugih proizvoda 1963. godine kada je stvoren PPK Kutjevo, danas dioničko društvo Kutjevo.

Početkom 20. stoljeća osnovana je Hrvatska čitaonica i izdana je Monografija Kutjeva, 1911. godine osnovan je Hrvatski sokol, a 1919. godine Hrvatsko pjevačko društvo Neven. Nogometni klub Celeritas osnovan je 1925., a iste godine izgrađeno je i kupalište.

Vinogradarsko – voćarska zadruga utemeljena je 1. listopada 1926. godine i njezino djelovanje seže sve do 1955godine. Društvo za uljepšavanje i lovačko društvo osnovano je 1936. godine.

Ukoliko se nađete u Kutjevu, svakako posjetite povijesno-kulturnu baštinu ovog grada. Kušajte i neka od mnogih kutjevačkih vina, a mi vam svakako preporučamo Rajnski rizling. Poslužuje se uz jela od bijelog mesa i bijele ribe, jetrica i paštete te aromatičnih jela.

Autor: M.T.  Foto: www.tz-kutjevo.hr