Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji. U neposrednoj blizini Zagreba razvili su se kao satelitsko gradsko naselje koje gravitira prema Koprivnici, Bjelovaru i Varaždinu. Još od doba antike na tom se području nalazilo sjcište brojnih prometnih pravaca, a kroz Križevce je prolazila i cesta kralja Kolomana koja je povezivala panonski i jadranski prostor.
Grad se sastoji od 60 naselja. Topografski se nalazi na diluvijalnoj građi, na terenu između zamočvarenih aluvijalnih dolina potoka Vrtlina s istoka te Koruške sa zapada, na povoljnoj poziciji južnog izlaza kalničkog prigorja prema dolini potoka Glogovnice.
Rebrasto raščlanjen reljef je uvjetovao mikrotopografski razvitak grada. Suvremena demografsko-gospodarska transformacija je izmijenila odnose u prostoru i u strukturi stanovništva, a vidljiva je kroz procese deagrarizacije i industrijalizacije te deruralizacije.
Naselje Križevci prvi se puta spominje 1209. godine. Tada je bilo manje mjesto bez posebno reguliranog upravnog položaja. Nekada davno Križevci su nosili ime Gornji grad koji je u 13. stoljeću stekao titulu slobodnog kraljevskog grada.
Pored Gornjeg grada razvio se i Donji grad koji je titulu slobodnog kraljevskog grada dobio 1405. godine. U to vrijeme Križevci su postali mjesto održavanja sabora, a najpoznatiji održani sabor bio je 27. veljače 1397. godine. pod nazivom Krvavi sabor križevački.
Od sredine 14 st. Križevačka županija bila je najveća u Slavoniji. Od druge polovine 16. stoljeća županija je smanjena te sjedinjena sa Zagrebačkom županijom. Sredinom 18. st. u Križevcima djeluje sedam cehova; kovački, krojački, postolarski, čizmarski, lončarski, remenarski i gumbarski.
Sredinom 19. st. grad Križevci započinje novu etapu u svom gospodarskom životu osnivanjem podružnice Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva (1847.), gospodarskog učilišta (1860.) i izgradnjom željezničkih pruga.
Godine 1886. prestaju biti središtem županije kada je cijela Križevačka županija spojena s Bjelovarskom županijom.
U gradu se od 1968. godine održava Križevačko veliko spravišče, kulturno-povijesno-turistička manifestacija i tradicionalna pučka svečanost, koja se temelji na Križevačkim statutima i legendi iz 14. stoljeća o pomirbi kalničkih šljivara i križevačkih purgera.
U srednjem vijeku u Križevcima dolazi do izgradnje augustinskog samostana i crkve Sv. Križa uz koju se 1643. godine podiže zvonik. U sklopu crkve smjestilo se nekoliko baroknih slika i mramorni oltar.
U 18. st. dolazi do izgradnje franjevačkog samostana i pavlinske crkve sv. Ane. Krajem 18. st. dolazi do prave pomame masovnih gradnji kada su izgrađene prve veće zgrade.
Godine 1786. preseljeno je sjedište župe iz crkve Sv. Križa koja je bila izvan zidina u napuštenu pavlinsku crkvu unutar utvrde.
Osamostaljivanje Križevačke županije je zahtjevalo županijsku zgradu za potrebu koje je 1768. kupljena palača obitelji Gladki, nadograđivana 1779. i 1780. godine.
Bivša franjevačka crkva, koja je postala grkokatoličkom katedralom, restaurirana je krajem 19. st. u neogotičkom stilu prema projektima Hermana Bolléa i jedan je od najvažnijih Gesamtkunstwerka historicizma u Hrvatskoj.
Osim kulturnih znamenitosti i spomenika kulture, ukoliko se nađete u Križevcima, preporučamo vam da posjetite Zoološki vrt Zlatka Budana. Vrt je privatno čuvalište sibirskih tigrova u Svetom Petru Orehovcu.
Jedino je čuvalište te vrste u Hrvatskoj i svojevrsni mini zoološki vrt. Krajnji cilj ovog Vrta je uzgojiti tigrove i pustiti ih u prirodno stanište Sibir.
Autor: M.T. Foto: Modzzak/Wikimedia
