Burza je ustanova u kojoj se vrši kupoprodaja vrijednosnih papira (dionica, obveznica, deviza, ročnica), kao i trgovina određenim robama. Tečaj po kojem će se unutar točno utvrđenog radnog vremena burze odvijati trgovina vrijednosnicama tog dana utvrđuju burzovni mešetari na temelju naloga za prodaju ili kupovinu kojim raspolažu. Do trgovine zatim dolazi prema ponudi i potražnji.
Osnovne funkcije burze su:
Privlacenje raspoložive štednje
Burza sudjeluje u financiranju gospodarstva nudeci stedisama izvjestan stupanj likvidnosti i mobilnosti kapitala. Ohrabruje pristup sire javnosti vrijednosnicama koje su im umakle prigodom emisije iz 2 razloga:
1. Prvi razlog lezi u nepoznavanju svih financijskih potreba. Tko zna da se danas otvara poduzece koje ce u dogledno vrijeme postati “burzovna perjanica” trzista. Mozda samo uzak krug ljudi iz neposredne blizine poduzeca.
2. Drugi razlog lezi u cinjenici da je malo stedisa spremano ulagati svoj novac u poduzeca koja se tek otvaraju, jer su rizici povecani. Srecom uvijek postoje oni hrabri koji su spremni riskirati i uloziti u takva poduzeca. Oni su iniciatori i nositelji gospodarskog progresa.
Otvaranje kapitala
Poduzece se osniva od jednog ili vise ljudi, sa ili bez podrske financijskih organizacija. To su osnivaci koji unose pocetan kapital di bi poduzece startalo sa aktivnoscu. Ako se poslovanje pokaze uspjesnim i poduzece se zeli dalje razvijati, ali mogucnosti vlastitog financiranja nisu dovoljne, uvodjenje na burzu jedna je od mogucnosti da se osigura dodatno financiranje. Da bi neko poduzece moglo kotirati na burzi potrebno je stvoriti trziste njegovih naslova. Ono moze biti stvoreno ako ce se ici emisijom novih dionica na trzistu. To se naziva otvaranje kapitala. Dakle otvaranje kapitala nastaje rasprsivanjem dionica i kapitala u javnost.
Olakšavanje razvitka industrijskih grupa
Da bi poduzece uspjesno prodalo svoje proizvode ono mora imati sredstva za borbu protiv konkurencije. Poduzeca mogu imati potrebu za eksternim rastom odnosno operacijama koje vode prema stjecanju novih poduzeca zbog osvajanja novih trzista i investiranja u smjeru snazne rentabilnosti. Drustvo ili grupa koja zbog financijskih ili komercijalnih razloga zeli kontrolirati drugo poduzece mora ga kupiti u cjelosti ili steci dovoljan broj dionica. Da bi se mogla ponuditi odredjena cijena, potrebno je procjeniti koliko poduzece vrijedi. Ako poduzece nije kotirano na burzi onda procjene i analize traju dosta dugo, a ako je poduzece vec izlistalo svoje naslove na burzi taj proces preuzimanja ce ici znatno lakse, jer je kotirano poduzece vec procjenjeno od investicijske zajednice. Broj dionica se pomnozi sa tecajem i dobije se trzisna vrijednost poduzeca. Poduzece samo ponudi nesto visu cijenu po dionici od one na trzistu i velika je vjerovatnost da ce ga steci u vrlo kratkom roku.
Operacija stjecanja preko burzovog trzista razvila se u SAD-u, a potom se prosirila i na ostale razvijene zemlje. Poznate su pod nazivom Mergers & Aquisition ili Take over bid.
Barometar gospodarstva
Ako burzovna ponasanja korektno odrazavaju gospodarsku stvarnost onda se ona moze smatrati barometrom. Razlikujemo razinu poduzeca od makroekonomske razine.
Na razini poduzeca kada individua kupuje dionice oni stjecu udio u imovini i pravo na udio iz buduce dobiti. Na to ce se odluciti ako smatraju da ce se povecati buduca imovina poduzeca, i da ce se isplacivati prihvatljive dividende. Svaka cinjenica ili informacija o poduzecu potaknut ce dionicara na razmisljanje i vrednovanje dali ce njegovi ciljevi biti postignuti ili ne, i ovisno o tome ce donositi odluke hoce li zadrzati, povecati ili smanjiti broj dionica. U ovisnosti o njihovom ponasanju mjenjat ce se tecajevi dionica. Tecaj dionice predstavlja trzisnu procjenu o sposobnosti poduzeca u povecanju njihovih izvora i dobitaka.
Na makroekonomskoj razini razlikujemo dugi i kratki rok.
Na kratki rok burza je obdarena osjetljivoscu poput seizmografa. Dogadjaji koji se biljeze u tisku mogu izazvati izvjesne investitore da to tumace kao pocetak znacajnih promjena i da u skladu s time povecaju ili smanjuju prodaju odnosno kupnju, a samim time i promjenu tecajeva.
Na dugi rok burza odrazava razvoj gospodarske aktivnosti. Ako se eliminiraju kratkorocne ili sezonske varijacije dobiva se slika jedne dugorocne tendencije.
Foto: paul-simpson.org/Flickr
