Sve osnovne namirnice (osim maslaca, margarina, masti, ulja itd.), med, marmelada, nikakvo voće (ni u kojem slučaju banane! ), sir koji još mora sazrijevati, kao npr. Camembert. Ni konzervama nije ovdje mjesto, jer bi čak mogle zarđati zbog vlage u hladnjaku. Samo one konzerve koje se ne mogu dugo držati i moraju biti pohranjene na hladnom pripadaju u hladnjak.
Griješe i oni koji spremaju u hladnjak gljive ili jela od gljiva. Svježe gljive, koje ćete upotrijebiti tek drugog dana pošto ste ih kupili ili ubrali, stavite u košaru ili cjediljku za salatu i odložite na hladno sjenovito mjesto. Od vlage u hladnjaku pokvarit će se ubrzo i dobre jestive gljive, a ni inače nemojte nikad spremati gljive dulje od jednog dana. Ostatke od jela s gljivama ionako ne smijete podgrijavati.
KOLIKO SE DUGO DRŽI HRANA U HLADNJAKU
Hrana u hladnjaku ne smije se držati predugo, jer bakterije ne miruju ni u hladnjaku, pa se pohranjena hrana lako pokvari. Otvorene konzerve ili ostatke u konzervi treba uvijek prebaciti u porculanske, staklene ili plastične posude (to se odnosi i na kondenzirano mlijeko), no i onda je trajnost u hladnjaku ograničena na dva dana (riblje konzerve samo jedan dan), a najviše do četiri dana. Najbolje će biti da povrće, salata i šparge zamotate u vlažne krpe da ostanu svježe . Govedina će postati osobito mekana ako je stavite u posudu i prelijete uljem. Svakako nastojte držati živežne namirnice i ostatke hrane što kraće u hladnjaku, jer dulje pohranjivanje nužno ide na uštrb kakvoće hrane.
NAPOMENA: Zrak u hladnjaku treba s vremena na vrijeme pročistiti tako da u hladnjak stavimo posudice s vrućim mlijekom, ali ono onda nije više za upotrebu.
Foto: Andresr/Shutterstock
