Kako smanjiti stres

najbolji lijek protiv stresa

Jeste li se ikad zapitali što vam se događa kada vam se odjednom počnu znojiti dlanovi, srce počne ubrzano lupati, osjećate napetost i bolove u želucu?

Niste raspoloženi za razgovor, osjećate se iscrpljeno i smeta vam sve što se događa oko vas. Razmišljate samo o jednoj stvari, razmišljate kako riješiti određeni problem, kako se suočiti sa strahom, osjećajem koji vas preplavljuje i kontrolira vas. Ne znate što se događa, ali znate da su vas preplavili neugodni osjećaji, hvata vas panika i razmišljate kako ćete preživjeti ovo.

Ono što morate znati da je sve u redu s vama i da su vas samo “zarobili” simptomi stresa, ne brinite.

Što je stres – definicija stresa

Danas je definicija stresa vrlo aktualna tema, svi govore o njemu. O njemu pišu razni mediji, od televizije, novina, radija pa sve do knjiga. Koristimo ga u svakodnevnoj komunikaciji, pokušavamo bližnjima pomoći kada se nađu u kriznim situacijama koje dovode do stresa, savjetujemo im kako se izvući iz njih i ne naškoditi si. Dakle, ovo 21.stoljeće, možemo nazvati stoljećem stresa.

S obzirom na to da smo svi mi različiti, svatko od nas ima svoju definiciju stresa. Krenimo od malih nogu… Za malo dijete stresna situacija je krenuti u vrtić, stalna borba sa sobom u glavi kako će se ono snaći bez roditelja, hoće li si pronaći prave prijatelje, itd.

Potom, dijete kreće u školu i počinju brige oko zadaće, ispitivanja i pismenih u školi. Svako dijete proživljava te stresove, ali u različitim jačinama, netko se više brine, a netko manje. Već u tim ranim godinama suočavamo svoje tijelo s tim problemima (koji su svakodnevni) i učimo kako ublažiti grčeve u trbuhu prije nego dobijemo ispit, kako smanjiti crvenilo u licu kada smo prozvani za odgovaranje i slično.

Što više odrastamo, postajemo zreliji, razmišljamo o svojoj budućnosti, naposljetku suočavamo se s većom količinom stresa: hoćemo li uspjeti upisati željeni fakultet, kako će nam proći razgovor za posao i slično. Kada se odlučimo u životu za ono što želimo, definicija stresa nam postaje nešto drugačija.

Poslovni ljudi se svakodnevno suočavaju s frustracijama na poslu, razmišljaju što će biti ako nešto krivo naprave, hoće li dobiti otkaz? Sportaši se također suočavaju sa stresom, oni svoju napetost osjećaju ne samo u glavi, već i u mišićima. Nadalje ćemo otkriti kako stres utječe na naš organizam.

Kao što je gore navedeno, definicija stresa je za svakog pojedinca drugačija. Ono što možemo napomenuti da je Hans Seyle definirao stres kao tjelesne efekte bilo kojeg podražaja koji ozbiljno prijete ravnoteži organizma, a stresorima je definirao podražaje koje uzrokuju stresni odgovor pa ćemo se nadalje držati te definicije.

Utjecaj stresa na organizam

Kada smo “uspješno” uspjeli definirati stres, kao nešto što negativno utječe na vas i što se ne može točno definirati jer je različito za sve ljude, sada možemo govoriti nešto više o tome kako taj “osjećaj stresa” utječe na vas i vaš organizam.

Prvo ćemo definirati kako stres utječe na sustave u Vašem tijelu. Kada prethodno navedeni stresori utječu na vas i nalaze se u vašoj okolini, vaš organizam će aktivirati skup psiholoških i fizioloških reakcija s ciljem uklanjanja prijetnje prema organizmu i prilagođavanja cijelog organizma na novu situaciju.

Ono što svi možete potvrditi da vam se prilikom javljanja stresa pojavljuje osjećaj kao da će vam srce iskočiti iz prsišta. Zašto je to tako i vara li vas vaš osjećaj? Odgovor je ne.

Start svega je upravo u glavi! Dakle, sve započinje u hipotalamusu, malenim dijelom u mozgu koji je dio središnjeg živčanog sustava koji upravlja svim vašim osnovnim životnim funkcijama (metabolizmom, radom srca i svih ostalih organa, kontrolira vaš san itd.). Kada stresori djeluju na vas, hipotalamus šalje informacije vašem tijelu tako što pojačano luči hormone stresa adrenalin i kortizol.

Adrenalin je hormon koji je odgovoran za trenutne reakcije u vrijeme stresa. Poznat je pod nazivom fright-fight-flight (u prijevodu: strah-borba-bijeg) što nam govori sve o njemu. On povećava dotok krvi u srce, srčani minutni volumen, ali i općenito energiju tijela čime priprema tijelo za bijeg od opasnosti.

Kortizol je nešto drugačiji, on, za razliku od adrenalina, nastaje kao rezultat stresa. Pomaže tijelu u borbi protiv teških, kriznih situacija nastale djelovanjem stresora. Održava ravnotežu između količine tekućine u tijelu i krvnog tlaka, pokušava sniziti krvni tlak dok smo pod stresom i slično.

Osim što nam se povećava krvni tlak i srce ubrzano kuca, nerijetko se pojavljuju bolovi u ramenima, vratu, glavi kao i u cijelom tijelu jer dolazi do grčenja mišića, a dodatno, imamo slabiju cirkulaciju, stoga krv i kisik ne mogu doći do svih mišića i dati im određenu  potrebnu energiju.

Zašto nam se znoje dlanovi, prepone, oblije nas znoj na čelu? U tijelu se povisuje tjelesna temperatura kao obrambeni mehanizam od određene prijetnje, tijelo nas priprema na bijeg.

Osim tih nekih tjelesnih, fizičkih promjena na stres, postoje i one psihičke koje su dugotrajnije s obzirom na određenu vrstu stresa.

Izloženost dugoročnom stresu nas dovodi do stanja tuge koja nas preplavljuje. U životu više ništa ne vidimo što nas usrećuje, počinjemo sami sebe kriviti zbog nekih problema koje možda nismo ni mi sami doveli do njih. Naposljetku postajemo nervozni i depresivni i ne znamo se izvući iz svega toga.

Da bismo znali kada potražiti pomoć i trebamo li uopće potražiti pomoć nastavite dalje čitati i upoznat ćete se s vrstama stresa i njihovim posljedicama te tako raspoznati gdje se vi nalazite.

Vrste stresa

Životne stresove smo podijelili u tri kategorije prema jačini i posljedicama koje ostavljaju iza sebe.

Mali (svakodnevni) stresovi

Svi smo mi suočeni sa svakodnevnim stresovima, sa svakodnevnim problemima u životu. Oni nisu toliko opasni kao druge dvije kategorije i ostavljaju samo privremene posljedice kao što su ljutnja, bijes i sl. U njih se ubrajaju male svađe koje proživljavamo u obitelji, gužva u prometu i utrka s vremenom, nemogućnost shvaćanja između želja i mogućnosti itd.

Veliki (životni) stresovi

Veliki životni stresovi predstavljaju veću količina stresa nego mali, to su najčešće gubitak voljene osobe ili problem s poslom, otkaz i sl. Primjerice mnoge osobe će odžaliti blisku osobu s vremenom i nastaviti sa svakodnevnim životom. Osobe koje su dobile otkaz će ubrzo potražiti novi posao na kojem će biti sretniji i zadovoljniji. Nešto manji broj ljudi će se teže nositi s ovim oblikom stresa te se kod njih mogu pojaviti depresivna i anksiozna stanja, tj. poremećaji tjelesnog i psihičkog zdravlja te je tu nužno potražiti medicinsku pomoć.

Psihotraumatski stresovi

Ovakav oblik stresa je nešto rjeđi, ali ostavlja dugotrajnije posljedice na zdravlje i mentalitet osoba. Jači su od velikih životnih stresova jer osobe vrlo lako mogu zaboraviti da su izgubile posao ili se mogu suočiti s gubitkom određene osobe pa tako prijeći preko te kategorije stresa, ali ova kategorija ostavlja duboka sjećanja kod osoba.

Primjerice, u ovu kategoriju stresa pripadaju ljudi koji su izloženi teškom zlostavljanju, silovanju, otmicama, gladovanju, potresima ili nekim drugim prirodnim nepogodama koje su im odnijele sve u životu što su imali. Takvim osobama treba razgovor i osoba koja će ih saslušati i koja im može pružiti određenu pomoć da ne bi došlo do nekih nepoželjnih činova.

Kako pobijediti stres

Kao što je gore navedeno, stres je nešto što nas čini osobama, nešto kroz što moramo proći da bismo postali jače, odlučnije osobe.

Da bismo nešto pobijedili, moramo se prvo suočiti s time pa evo nekoliko savjeta kako odnijeti tu pobjedu od samog jutra pa sve do večeri. Svladajte stres u samo nekoliko koraka!

Za početak probudite se lagano

Nemojte se buditi u zadnji tren, namjestite svoju budilicu barem pola sata ranije i svakako ju ostavite što dalje od kreveta kako biste se mogli razbuditi i nikako ne idite za onom misli “još ću odmoriti 10 minuta” jer tih 10 minuta postane najmanje sat vremena, probudite se i shvatite da kasnite, stres!!!

Uzmite vremena

Nikakva sreća, uspjeh se nije dogodio u jednom trenutku, zato uzmite si vremena ujutro za vašu rutinu, rutinu koja vas čini sretnim osobama. Svatko ima svoju priču ujutro, netko voli obavljati svoje jutarnje rituale uz kavicu i novine, netko uz čaj ili Čokolino. Svatko ima svoj “đir” i zato ga si nemojte uskraćivati.

Vježbajte

Nitko na ovom svijetu nije toliko zaposlen da ne može izdvojiti barem 10 minuta za tjelovježbu. Razgibajte svoje tijelo, pa čak ako je to za vrijeme posla, učenja, bilo kada. Također lagana šetnjica do škole, faksa ili posla Vam neće naškoditi, baš suprotno, takva rekreacija pozitivno djeluje na Vaše nadbubrežne žlijezde koje su odgovorne za baš, sintezu hormona stresa.

Opustite se i riješite se stresa! Pogledajte u videu kako izvesti vježbe opuštanja koje možete raditi kod kuće ili u uredu!

Boravite u prirodi

Iz trećeg savjeta već možete vidjeti da je šetnja, trčanje i slično vrlo važno za ublažavanje stresa. Zašto nam je naglasak baš za boravak u prirodi? Za početak, sunčeva svjetlost nam povećava proizvodnju vitamina D čiji je nedostatak odgovoran za osjećaj depresije, anksioznosti – posljedice stresa. Sam naš boravak u prirodi, na suncu će nam izazvati dobro raspoloženje jer se također u nama na suncu potiče lučenje hormona serotonina (hormona sreće).

Maknite se od mobitela i društvenih mreža

Ovo je najvažniji korak u zaštiti od stresa. Danas smo previše okruženi tuđim problemima, sve više gledamo tuđe živote i brinemo se kako naš život nije tako sretan, bajan i savršen kao što je kod drugih, ne shvaćajući da je svijet na društvenim mrežama daleko drugačiji od surove realnosti.

To nas čini depresivnijima i izloženi smo stresu bez razloga, stoga se pokušajte maknuti malo od mobitela.

Učinite nešto za sebe

Kada osjetite da vas stres počinje kontrolirati, ostavite sve što u tom trenutku radite i učinite nešto za sebe, nešto što vas čini sretnijim osobama. Svatko ima nešto u čemu uživa, za nekoga je sreća crtanje, za nekoga vožnja biciklom. Različito je. Nemojte si uskraćivati te trenutke koje možete imati zbog nečega što vas koči.

Slušajte glazbu, družite se

Opće je poznato da nas glazba umiruje i da pozitivno utječe na naše emocije, zato odvojite vremena i za glazbu. Također, nemojte se povlačiti u sebe, družite se sa svojim prijateljima, nađite neke teme koje vas umiruju, uživajte u tim trenucima.

Promijenite prehranu

Ako ste mislili da je sve u glavi, varate se! Naše tijelo možemo opustiti i uz zdravu i pravilnu prehranu. Konzumirajte namirnice biljnog podrijetla kao što su banane, krumpir, brokula, sušeno voće i orašasti plodovi. To su namirnice bogate vitaminom B koji nam čuva zdravlje živaca i daje nam dobro raspoloženje.

Opustite se

Kada prepoznate gore navedene simptome pokušajte se opustiti. Zatvorite oči i zamislite da se nalazite na nekom Vašem omiljenom mjestu ili mjestu koje Vas inspirira. Usredotočite se na disanje, progibajte se i dopustite da vam cirkulacija pravilno teče cijelim tijelom.

Odbacite sve misli kada legnete spavati

Zadnji, ali ne i manje vrijedan savjet za zaštitu od stresa jest da maknete sve misli iz glave. Nemojte razmišljati o sutrašnjem danu što vas sve čeka ili što sve morate napraviti. Napravite si za svaki dan raspored kad što trebate i neće biti nikakvih problema, zapamtite, najvažnija je organizacija!

U videu pogledajte još neke od trikova koji će vam pomoći kako se boriti protiv stresa!

Nije sve tako crno!

Nemojte na stres uvijek gledati kao na nešto negativno, stres nam također može pomoći, a ne samo odmoći.

Mnoga istraživanja, kao i jedno od dolje navedenih, pokazala su da bolje funkcioniramo kad smo pod stresom, djeca više i bolje uče dok su pod pritiskom, nego kada imaju pauzu od nekoliko tjedana. Primorana su učiniti svoje obaveze i na kraju ih izvrše u vremenu koje je očekivano od njih.

Također ono što je vrijedno napomenuti jest da hormon stresa izoštrava naša osjetila kada nam je to najpotrebnije. U stresnim situacijama, primjerice tijekom ispita se uspijemo sjetiti neke stvari za koju smo sigurni da je se ne bi sjetili u normalnim okolnostima. Ako ste se nekad našli u takvim situacijama, zahvalite stresu!

Stres je dio naše svakodnevice, stoga se morate prilagoditi toj činjenici da ćete se kad tad suočiti s tim pojmom. Stres ne treba izbjegavati, već se treba znati suočiti s njim i naučiti kako se zaštititi od njega.

Slušajte svoje tijelo! Ako se osjećate loše, fizički, ali i psihički to je znak da ste vrlo vjerojatno pod utjecajem stresa. Okružite se ljudima koje volite, recite im svoje probleme te se nikako nemojte povlačiti u sebe.

Ja sam Matea. Studentica sam medicine jer sam oduvijek htjela pomagati ljudima te se nadam da ću uspješno i završiti ovaj fakultet. Inače svoje slobodno vrijeme, kojeg nažalost nemam baš puno, pokušavam posvetiti knjigama, druženju s prijateljima, zdravom životu i trčanju. Kako sam već navela da volim pomagati ljudima, što će biti jednog dana i moja profesija, trudim se uvijek biti bolja, stoga sam vrlo dobra u savjetovanju, rješavanju problema, uz to zanimaju me životinje, šminkanje, dom. No, moj glavni interes uz medicinu je i psihologija te proučavanje ljudskog uma.