Uhvati li vas panični napad, dišite što polaganije i dublje. Brzo i plitko disanje pogoršava stanje. Neki stručnjaci preporučuju disanje u papirnatu vrećicu, no u novije vrijeme ova je priručna metoda “prve pomoći” došla na udar kritike, jer smanjuje nivo kisika i povisuje nivo ugljičnog dioksida u krvotoku.
Ako vas napadi panike hvataju višekratno, potrebno je da poduzmete nešto od strateške važnosti. Opuštanje u kombinaciji s vježbanjem dobra je preventiva za panične napade, a ublažava smetnje i ako su već počele. Tehnike opuštanja kao što su autogeni trening, transcendentalna meditacija ili joga smanjuju rizik od daljnjih napada.
Svakodnevna tjelesna rekreacija donosi bolju prokrvljenost središnjeg živčanog sustava i potiče lučenje hormona ugode, koji djeluju protiv panike, tjeskobe i depresije.
Čitajte o paničnom poremećaju u stručnoj literaturi. Na Internetu ima mnogo korisnih resursa koji govore o ovom problemu.
Foto: InfinityPhoto/ Shutterstock
