Pošto se krizi na našim područjima ne vidi kraja, i ako u kojem slučaju dođete u poziciju da nemate što za jesti, ne brinite neke od najhranjivijih vrsta voća i povrća čekaju vas, takoreći ispred vaših vrata.
MASLAČAK – ta uobičajena biljka – koju često smatramo korovom – u proljeće i ljeto može se naći gotovo posvuda. Tamnozeleni listovi mogu se jesti kuhani, u juhi ili kao povrće, ili svježi u salatama. Imaju pomalo gorkast i papren okus, a obiluju vitaminima A i E, kao i željezom. Od cvjetova se može napraviti dobro vino ili slastan med. Samljeven i pržen korijen maslačka može se upotrebljavati kao zamjena za kavu. Kažu da kava od maslačka pospješuje probavu.
PETROVAC – matar ili šćulac, podsjeća na minijaturni kaktus. Ta samonikla biljka raste između stijena uz more, a koji put se može naći na tržnicama primorskih mjesta.Vegetacijska sezona biljke je između lipnja i rujna. Petrovac se obično kuha i poslužuje topao, uz dodatak maslaca. Budući da ne može dugo stajati, često se kiseli. Kušajte ga kao predjelo ili kao prilog ribi.
KUPINE – te tamno plave sočne bobe uobičajen su prizor u šikarama tijekom ljeta i rane jeseni. Grm kupine prepun je trnja, zato ako idete u berbu, odjenite nešto što vam posve prekriva ruke i noge. Bobe berite kad su gotovo crne, no još uvijek čvrste, ako ih namjeravate poslužiti s tučenim vrhnjem, sladoledom ili jogurtom. Malo tvrđe bobe, kratko prije no što posve dozore, najbolje su za džemove i želee. Bogate su vitaminom E i sadrže spojeve koji se nazivaju antocijanini, za koje istraživanja pokazuju da mogu pomoći usporiti rast kancerogenih stanica.
BAZGOV CVIJET I PLOD – u lipnju pojave se plosnati bijeli cvatovi koji svoj slatkast miris okolinom šire otprilike tri tjedna. Uberite ih i odmah upotrijebite za pripremu slatkog i osvježavajućeg soka. Temeljito operite oko 20 cvatova, kako biste isprali sve bubice i nečistoću iz sitnih cvjetića, te ih stavite u veliku posudu zajedno s ploškom limuna, nekoliko žličica limunova soka i otprilike 1.5 kg šećera. Preko toga prelijte otprilike 4 litre kipuće vode i miješajte dok se šećer ne rastopi. Poklopite i ostavite neka stoji tri do pet dana, miješajući tekućinu dva puta na sat. Sok poslužite razrijeđen običnom ili mineralnom vodom i dodajte nekoliko kockica leda. U jesen se pojave crne bobice. Odlično se slažu s jabukama u piti od jabuka, no uvijek ih treba termički obraditi – svježe bobice bazge, kao i listovi bazge, blago su otrovni.
GLJIVE – branje gljiva oduvijek je bio omiljen izlet za ljubitelje prirode, no ako ste početnik, uvijek idite s nekim tko ih dobro poznaje ili, ako već idete sami, ono što uberete odnesite stručnjaku neka pregleda prije no što pojedete. Puno informacija o gljivama može se pronaći u ilustriranim priručnicima, kao i na stranicama interneta. (www.gljive.com – korisna baza jestivih gljiva sa slikama!) Hranjiva vrijednost gljiva ovisi o vrsti, no općenito gljive su bogate vitaminima B-kompleksa, pogotovo vitaminom B2 (riboflavinom) i dobar su izvor minerala, posebice kalija. Također sadrže vrlo malo soli, masti i kalorija.
VAŽNO UPOZORENJE!!!
Budite oprezni pri branju samoniklih biljaka u područjima gdje su upotrebljavani herbicidi ili drugi otrovi na usjevima i ako niste sigurni jeli neka biljka jestiva, ne dirajte je. Kupite dobar ilustrirani priručnik o samoniklom bilju i gljivama kako bi vam pomogao. Ako namjeravate ići brati gljive, uvijek je najbolje savjetovati se sa stručnjakom.
Foto: lev dolgachov/Shutterstock