Unatoč uvriježenom mišljenju da križaljke, sudoku i slični oblici mentalne zabave djeluju stimulirajuće na mozak, to ipak nije znanstveno potvrđeno. Ipak, slabije obrazovanje jest prilično jak pretkazatelj propadanja mentalnih sposobnosti.
1. Izazovite svoj mozak
Ključ je u otkrivanju nečega novoga – pokazalo se da je moždana aktivnost kakvu stvara učenje kudikamo korisnija od slaganja riječi uvijek iznova i to nerijetko već potpuno automatski.
2. Preskočite dodatke prehrani
Kojekakvi dodaci prehrani u posljednje vrijeme uživaju lošu reputaciju pa se čak i obljubljeni nam multivitamini čine kao bacanje novca. Razne tablete za poboljšanje rada mozga poput ginkga i melatonina također možete svrstati u isti koš. Doslovno. Unatoč njihovom “prirodnom podrijetlu” ipak nije posve isključen njihov utjecaj na druge aspekte zdravlja pa i nuspojave poput visokog krvnog tlaka, problema s probavom, začećem i depresijom. Neka istraživanja također su pokazala da kod zdravih ljudi ginkgo nema nikakav bolji učinak na mozak od placeba (u nekim slučajevima placebo se čak pokazao djelotvornijim!).
3. Opustite se
Stres škodi našemu mozgu tako što se pod njegovim utjecajem izlučuju štetni spojevi na hipokampus, dio mozga uključen u memoriju. Znanstvenici stoga smatraju da uravnotežen način života može mnogo učiniti za održavanje memorije kao i sve aktivnosti koje smanjuju stres – poput joge, raznih hobija i socijalizacije općenito.
4. Jedite ribu
Prema nekim teorijama ljudski je mozak tako snažno i rapidno evoluirao prije 150 tisuća godina upravo zahvaljujući novim prehrambenim navikama koje su počele uključivati ribu. Esencijalne masne kiseline poput Omega 3 osim što imaju iznimno pozitivan učinak na samu moždanu funkciju pokazale su se korisnima i u liječenju depresije. A u ribama ih ima na obilje. Kako su neke studije dovele u pitanje učinkovitost Omega 3 pilula i sličnih dodataka prehrani, preporučujemo da se držite prirodnih izvora, među kojima su osim ribe i sjemenke lana te meso životinja koje se hrane uglavnom travom.
5. Uživajte u svojoj kavici
Sve je više dokaza da navika konzumiranja kofeina ili jednostavnijim rječnikom – redovito ispijanje kave, može štititi naš mozak. Studije provođene kroz nekoliko godina pokazale su da dva do četiri dnevna ‘boostera’ kavom mogu odgoditi propadanje kognitivnih funkcija našeg mozga ali i smanjiti vjerojatnost obolijevanja od Alzheimerove bolesti čak do 60 posto. Nije međutim još do kraja razjašnjeno je li stvar u samom kofeinu ili u antioksidansima pronađenima u kavi i čaju. U svakom slučaju, ne dajte se smesti i uživajte u svakoj šalici.
6. Odspavajte na miru
Za vrijeme dok spavamo naše misli i sjećanja struje našim mozgom, neka se pritom izgube, neka ostaju pohranjena. No, kad ne spavamo oko sinapsa u našim mozgovima se omotaju određeni proteini koji, kako pokazuju nedavna istraživanja, otežavaju daljnje razmišljanje i mogućnost usvajanja novih spoznaja. Usto, kronični nedostatak sna povezan je s bržim propadanjem moždanih funkcija u starosti.
7. Vodite brigu o svome tijelu
Možda vam dosad nije bilo poznato da neke od bolesti ili smetnji koje sami izazovemo – poput dijabetesa tipa II, pretilosti ili povišenog krvnog tlaka, također utječu i na naš mozak. Dakle, za mozak u dobroj formi čak i pod stare dane dobro je voditi računa o cirkulaciji – što, naravno, osim kontroliranja unosa masnoća podrazumijeva i prestanak pušenja.
8. Čuvajte se dijeta
Premda smo u prethodnom primjeru naveli kako i pretilost može biti pogubna za mozak, moramo upozoriti i na drugu krajnost. Naime, ekstremne dijete mogu dovesti do rastresenosti, zbunjenosti i lošijeg pamćenja. Mozak troši čak do četvrtinu dnevnog unosa kalorija, ali je i vrlo delikatan mehanizam te se svaka promjena, ovdje u smislu prehrmbenih navika, odražava i na njegov rad.
9. Tjelesna aktivnost
Nije moglo proći bez toga. Ipak, tko bi pomislio da tjelovježba može biti itekako korisna vježba i za naš mozak. Sve je više znanstvenika koji tvrde da je upravo tjelesna aktivnost možda najkorisnija stvar koju na dugoročnom planu možemo učiniti za vlastiti mozak. I dok na trčanje srce i pluća reagiraju prilično brzo, sa svakim korakom i naš je mozak sve više fit. Za mentalni fitness znanstvenici preporučuju najmanje pola sata tjelesne aktivnosti svaki drugi dan.
Foto: Anson0618/Shutterstock
