Bili ste na provjeri kolesterola i nalaz pokazuje povišene razine LDL (lipoprotein niske gustoće; eng. low-density lipoprotein) – takozvanog lošeg kolesterola. Liječnik vam propisuje statine, lijek koji će pomoći vašem organizmu istjerati višak LDL-a.
No razina LDL-a tek je polovica cijele priče. Količina HDL-a (lipoproteina visoke gustoće, eng. high-density lipoprotein) ili dobrog kolesterola u krvi jednako je važna, ako ne i važnija, za predviđanje rizika od srčanog udara. Razgovarajte s liječnikom o dodavanju doze B vitamina niacina na vaš recept.
Prema dr. Anthonyju Wierzbickiju iz londonske bolnice St. Thomas, niacin se pokazao vrlo djelotvornim u povećavanju razine HDL kolesterola, što ima ključnu ulogu u istjerivanju štetnog LDL kolesterola iz tijela. Niacin se može uzimati sam ili uz statine. Konsenzus europskih stručnjaka nedavno je preporučio da niacin treba kombinirati sa statinima kao standardni oblik terapije kod nekih visokorizičnih pacijenata, kao što su oni s dijabetesom.
Ne dopustite da vas pokolebaju negativni razgovori o navalama vrućine (takozvanim valunzima) kao nuspojavama niacina. Nove formule koje se sporo otpuštaju u organizmu nude sve dobro što vam taj vitamin može ponuditi, no bez zajapurenosti lica. Niacin se može kupiti u trgovinama zdrave hrane, pod različitim nazivima, primjerice Niaspan i Niacor, no za liječenje visokog kolesterola potrebne su jače doze od onih koje se nalaze u dodacima prehrani kupljenima bez recepta.
Jedite čokoladu
Iako se možda kosi sa svim nutricionističkim savjetima koje ste ikada dobili, izgleda da je tamna čokolada za vas zapravo dobra. Puna je esencijalnih, zdravih sastojaka, kao što su mononezasićene masti, vlakna, antioksidansi i magnezij, a neke su studije pokazale da jednako tako može pomoći regullrati krvni tlak.
Znanstvenici koji su tijekom dva tjedna osobama s povišenim krvnim tlakom svakodnevno davali 100 g tamne čokolade, otkrili su da se njihov krvni tlak značajno spustio. A prema znanstvenicima bolnice Ninewells iz Dundeeja, čokolada smanjuje rizik od agregacije trombocita, koja može rezultirati nastankom ugrušaka krvi potencijalno opasnih po život.
No samo tamna čokolada nudi te dobrobiti – bijelom i mliječnom čokoladom samo se slažu kalorije. Dokazi govore da su za dobre strane tamne čokolade zaslužni spojevi flavonoidi koji su koncentrirani u njezinu visokom sadržaj u kakaa.
Avokado u mjesto maslaca
Mljekari neće biti oduševljeni tim savjetom, no avokado je ukusna i izdašna zamjena za maslac i vrhnje, koji su prepuni zasićenih masti, glavnog uzroka srčanih problema i problema s cirkulacijom. Kad avokado izgnječite, dobijete kremastu masu sličnu maslacu. Osim što je možete upotrijebiti kao slastan namaz, njome možete obogatiti juhe i umake, ili je dodati u pire od krumpira kako bi bio još kremastiji. Avokado je jedna od dviju vrsta plodova (druga su masline) koje obiluju mastima, no u njihovu slučaju riječ je o mononezasićenim mastima koje su zdrave za srce.
Mjerite svoj krvni tlak
Kada vam je liječnik posljednji put mjerio tlak? Iako se dobro zna da je glavni rizični čimbenik srčanog i moždanog udara – štoviše, u Velikoj Britaniji je treći po redu uzrok smrtnosti – visok krvni tlak (hipertenzija) često prolazi nezamijećen i bez liječenja. Prema Britanskom udruženju za moždani udar (Stroke Association), gotovo četvrtina stanovništva Velike Britanije ima nedijagnosticiran visoki krvni tlak. Ne čudi onda što ga se katkad naziva tihim ubojicom.
Svakih pet minuta u Velikoj Britaniji netko doživi moždani udar – to je 150.000 moždanih udara svake godine. No oko 40% tih moždanih udara moglo bi se spriječiti kontroliranjem visokoga krvnog tlaka, kaže glasnogovornik Britanskog udruženja za moždani udar, Joe Korner.Nema sumnje da redovito mjerenje krvnog tlaka može spasiti živote. Zato sljedeći put kad odete k liječniku, bez obzira na to iz kojeg razloga, zamolite ga da vam izmjeri krvni tlak. Mjerenje je brzo i bezbolno, a može vam pomoći da izbjegnete po život opasan moždani ili srčani udar.
U zaposlenju je spas
Još vam dvije godine nedostaje do mirovine, a u poslu više ne nalazite zadovoljstvo. Vaš vas šef neprestano zasipa poslom i pritisci se gomilaju. Neprestano ste pod stresom, ili vam je dosadilo i rado biste prihvatili mogućnost odlaska u ranu mirovinu. Čak i maštate o tome da date otkaz ili učinite nešto kako biste ga dobili. No možda biste trebali pokušati izdržati do kraja.
Studija o zaposlenicima koji su radili za petrokemijsku tvrtku Shell, objavljena u Britanskom medicinskom časopisu (British Medical Journal), pokazala je da su oni koji su otišli u ranu mirovinu – sa 55 ili 60 godina – imali više zdravstvenih tegoba i u prosjeku su umirali u ranijoj dobi od onih koji su nastavili raditi do pune mirovine ili do 65. godine života.
Foto: .shock/Shutterstock
