Riječ kompost znači “sastavljeno” i potječe iz latinskog jezika. Tako to izgleda i u našem vrtu. Svi se ostaci voća i povrća sastavljaju na jednoj hrpi. Kako bi dobili bogat humus, milijarde mikroorganizama, insekti, gliste i ostali životinjski svijet rade mukotrpan posao.
Ako imate čvrstu glinastu zemlju, kompost će ga pretvoriti u plodosnu zemlju, a nahranit će i iscrpljenu zemlju.
Kompost bi trebao stajati u polusjeni kako se ne bi isušio. Bitno je da stoji neposredno na zemlji kako bi gliste mogle ući. Za kompost možete upotrijebiti sve ostatke hrane koji nisu kuhani i nisu mesni ostaci. Ako imate otpad od žive ograde ili veće grane, morate ih usitniti.
U procesu truljenja je neophodan kisik tako da morate slagati prozračne slojeve. Bilo bi dobro kompost povremeno i prevrnuti kako bi bio dovoljno prozračan. Vlažan se otpad lijepi pa bi ga bilo dobro pomiješati sa suhim dijelovima, a upotrijebiti ga možete kad postane mrvičast i tamnosmeđe boje.
Da bi kompost sazrio u dobar humus može proći i dvije godine. Ako dodate određene mješavine biljaka u humus, kompost može u rano ljeto sazrijeti nakon 6 tjedana, u jesen će sazrijeti za tri mjeseca, a preko zime za pet mjeseci.
Biljke koje će pospješiti kompost su listovi i cvjetovi odoljena, kamilice, maslačka i stolisnika. Njih je najbolje nabrati u prijepodnevnim satima. Osušite ih na 35 Celzijevih stupnjeva u pećnici, potom sve pojedinačno sameljite na sitno i čuvajte odvojeno.
Pomiješajte 6 čajnih žlica mliječnog šećera i 6 kapi meda. Dodajte toj mješavini čajnu žlicu svake biljke i mljevenu hrastovu koru. Ova mješavina bi trebala biti dostatna za jednu godinu. Na početku stavite dvije čajne žlice mješavine u pola litre kišnice i pustite da odstoji 24 sata.
Napravite štapom ili motkom pet rupa u kompostu i u svaku ulijte šest jušnih žlica biljne tekućine. Rupe zatrpajte zemljom u malo ih ugazite. Ponovite postupak po potrebi.
Autor: S. G., Foto: HamsterMan/Shutterstock