Bez obzira što je naše, najljepše je. Jadransko more je nazvano po starovjekovnom pristaništu Adriji, na ušću rijeke Po, i najčišće je europsko more. Oduvijek je magnetskom privlačnošću dovodio razne svjetske pomorce i putnike. Dugačko je 783m, a široko 217m. Obala je karakteristična zbog svoje razvedenosti, što je pak posljedica potapanja planinskih reljefa.
Otoka, otočića, hridi i grebena ima oko 1.250, što i je karakteristika razvedene obale. Najveći otoci su Krk i Cres, svaki sa površinom od oko 405,78 kilometara kvadratnih. Najplići dio Jadrana je oko Istre i iznosi 50-ak metara, a na jugu je izmjerena najveća dubina od čak 1.300 metara. Plima i oseka imaju vrlo malu amplitudu u Jadranskom moru, a salinitet je 38.3g/mm, što je više od svjetskog prosjeka. Klima u kojoj se nalazi naš Jadran je mediteranska, topla i ugodna. Zime su blage i kišne, a ljeta suha i vruća. Od vjetrova najčešće pušu jugo i bura, nešto rjeđe tramontana, maestral i burin.
Klima je dakle, naklonjena ribolovcima, a Jadran također krije i mnoštvo podmorskih špilja i arheoloških nalazišta. Također se može pohvaliti vrlo bogatom faunom, što ronioci itekako iskorištavaju, ali i čuvaju. Tako je registrirano oko 90 ronilačkih destinacija, koje uključuju i bogata arheološka nalazišta. Osim uživanja podmorskim svijetom, i krstarenjem po Jadranu nećete moći ne uočiti njegovu ljepotu i sve čari koje nudi.
Prekrasne plaže glavni su adut ljetovanja na Jadranu. Pojedini rijetki primjeri iz repertoara flore i faune su zakonom zaštićeni i zabranjeno je na primjer vaditi školje periske iz mora i to se zove krivolovom, što je naravno kažnjivo. Krivolov je odgovoran i za mnoge ugrožene životinjske vrste zbog uištavanja i nestajanja njihovog prirodnog staništa.
Naše je more na glasu kao jedinstveni primjer prepun tragova svih razdoblja europske civilizacije, sukobljavale su se kulture istoka i zapada. Ono je naše najveće bogatstvo i trebamo ga čuvati od onečišćenja. More nema neograničenu vještinu samopročišćivanja i vrlo lako možemo uništiti floru i faunu velikog dijela obale. Talijanska obala Jadranskog mora prepuna je smeća i samo zahvaljujući klimi, jačini valova te smjera morskih struja, ne zagađuje i naš dio Jadrana.
Na nama je da ga dodatno ne zagađujemo i da s oduševljenjem dočekamo godišnje akcije čišćenja našeg podmorja. Naravno, pohvalno je i da se sami uključimo u akcije čišćenja, kako bi ovu ljepotu u kojoj uživamo svako ljeto ostavili i nekim novim klincima. I oni zaslužuju uživati u čistom moru, suncu i ljetu.
Foto: Aleksandar Todorovic/Shutterstock
