Erdut je općina u Hrvatskoj, smještena u Osječko-baranjskoj županiji. Površine je 158 kvadratnih kilometara, od toga poljoprivrednih površina ima 11 ha, a šumskih svega 2 ha. Općina Erdut broji oko 8 tisuća stanovnika, raspoređenih u 4 naselja: Aljmaš, Bijelo Brdo, Dalj i Erdut. Smještena je uz Dunav, na brdovitom uzvišenju. Prvi put se spominje 1335. godine, kao Erdöd.
Kao grad, 1472. godine kao Castelum Erdeed. Ime Erduta potječe od lokalnog mađarskog naziva što znači šumski put. Nakon turskog povlačenja, 1688. godine Erdut preuzima carska bečka komora.
Godine 1730. prelazi u vlasništvo Johana Baptiste Maksimilijana baruna Zuana, zatim grofa Ivana Palfija, pa porodice Adamovića Čepinskih.
U drugoj polovini 19. stoljeća, Erdut dolazi u posjed srijemskog župana Ervina Čeha, dok se pod ovlašću porodice Čeh nalazi se sve do nacionalizacije poslije 2. svj. rata.
Nakon 2. svjetskog rata, grofovska porodica Čeh napušta Erdut i seli u Austriju. Jedino najmlađa kći, Etela, ostaje živjeti u Erdutu. Za nju se govorilo da je luda, pogotovo nakon što joj je zaručnik poginuo u ratu.
U Erdutu postoje dvije crkve, katolička crkva Svih Svetih (srušena u Domovinskom ratu) i pravoslavna crkva Sv. arh. Gavrila. U Erdutu se nalaze ostaci srednjovjekovnog grada iz 15. stoljeća.
Erdut je poznat kao vinogradarski kraj, s oko 500 ha posađene vinove loze i po vinariji koja proizvodi čuvena vina – erdutsku graševinu, pinot sivi, traminac, chardonay, zeleni silvanac, rajnski rizling i zweigelt.
Općina Erdut na svom podučju ima najznačajnije marijansko svetište u istočnoj Hrvatskoj – Svetište Gospe od utočišta u Aljmašu, koje godišnje posjeti preko 100.000 hodočasnika. Od sakralnih objekata značajni su Manastir uspenja presv. Bogorodice u Dalj Planini, kao i crkva sv. Dimitrija u Dalju.
U Dalju je i rodna kuća Milutina Milankovića, jednog od najznačajnih svjetskih znanstvenika koji su se bavili planeta Zemljom, čije ime nosi znanstveni i kulturni centar, žarište kulturnog i znanstvenog života u Općini.
U Erdutu su ostaci Srednjovjekovnog grada Erduta, s kraja 15. stoljeća, značajan spomenik kulture koji će u budućnosti postati posebna turistička atrakcija. Tu je i dvorac Adamović – Csech iz 19. stoljeća, sa starim vinskim podrumom iz 1730. godine.
Danas se Erdut prostire na površini od 30 kvadratnih kilometara. Dijelovi naselja su zaseoci: Ada, Erdut Mali, Erdut Novi, Erdutska Skela, Novi Prkos, Orašje Erdutsko, Oraški Put, Planina Erdutska, Podunavlje i Stari Prkos.
Gospodarstvo tog kraja zasniva se na vinogradarstvu, vinarstvu, poljoprivredi, stočarstvu, trgovini i ugostiteljstvu. Crkva Svih Svetih, srušena 1991-1992., obnovljena je 2005. godine. Pravoslavna crkva svetog arhangela Gavrila restaurirana je 2005. godine.
Ljubitelji povijestih znamenitosti i vina svakako će uživati ukoliko odluče posjetiti ovo mjesto.
Autor: M.T. Foto: Göran S/Wikimedia
