Deset savjeta za odgoj djeteta

Mama i dijete, Foto: auremar/Shutterstock

Biti roditelj oduvijek je bila jedna od najtežih uloga koju je čovjek mogao iskusiti. Jednostavno se radi o onom dijelu života kada treba preuzeti odgovornost i odgojiti dijete u normalnu osobu koja će se moći dalje sama snalaziti u životu. Ako niste sigurni kako se treba ponašati prema svom djetetu tu je nekoliko savjeta.

Nikada ne udarajte svoje dijete!

Stara poslovica da je batina iz raja izašla NIJE točna. Zašto? Jer udarajući svoje dijete šaljete određene poruke koje će mu se usaditi u mozak. Npr. da je u redu udarati slabijeg od sebe, da je u redu udarati nekog koga voliš.

Da je to dobar način rješavanja problema kad nema drugog rješenja, da je u redu primjena fizičke sile, da treba nekog slušati zbog straha. Autoritet treba graditi na drugim temeljima, a ako vas dijete izbaci iz takta, maknite se dok se ne smirite, kanalizirajte svoj bijes u konstruktivnija rješenja od udaranja.

Poštujte dijete!

Djeca koliko god mala bila, ipak imaju svoju osobnost te isto tako želje koje ih vode kroz život. Unatoč tome što je još maleno, ljudsko je biće poput odraslih koje isto tako zahtijeva odnos pun ljubavi i naravno uvažavanja.

To ipak ne znači da trebate biti previše popustljivi i dozvoliti djetetu da diktira pravila. Potrebno je uspostaviti granice te istovemeno pustiti dijete da slobodno iznosi svoje mišljenje i želje. Nikako ne smijete ismijavati svoje dijete niti ga vrijeđati ili omalovažavati. Vaše dijete je osoba sa integritetom.

Igrajte se sa svojim djetetom

Vašem djetetu potrebno je vrijeme koje provodite u igri. Ne morate se igrati satima, stručnjaci tvrde kako je dovoljno i pola sata dnevno, ali to mora biti vrijeme u kojem vas neće prekidati zvonjava mobitela i tijekom kojeg nećete paralelno kuhati ručak. Najbolja je “floortime” metoda – spustite se s djetetom na pod, igrajte se figuricama, crtajte, napravite cestu i vozite autiće, gađajte se jastucima, škakljajte, vježbajte, pjevajte, plešite, modelirajte… Slijedite dijete i njegove želje i budite sigurni da će takva potpuno predana igra napuniti vašem djetetu baterije!

Komunicirajte.

Pokažite iskren interes za ono što dijete radi, razgovarajte o njegovim razmišljanjima, osjećajima i svakodnevnici. Pričajte mu i vi o tome što ste radili, što volite i ne volite… Malo dijete učite verbalizaciji osjećaja kako bi kad malo odraste moglo točno detektirati svoje osjećaje i naučiti nositi se s njima na pravilan način. Dopuštajte mu da samo iskomunicira svoje želje i potrudite se što češće mu davati mogućnost izbora. Sve objašnjavate i pričajte od najranije dobi – naravno, kada dijete jednom počne pričati, ne zaboravite ga i slušati.

Budite iskreni prema djetetu.

Većina djece gotovo instinktivno osjeti kada ih roditelji “muljaju”. Izbjegavajte takav odnos i od početka budite iskreni prema djetetu. Uvijek mu govorite istinu o važnim događajima, promjenama i slično, ma kako škakljiva pitanja mogla biti, jer dijete instiktivno osjeća kad mu nešto tajite, ali ne zna dokučiti i protumačiti što se dogodilo. Roditeljska je obveza reći djetetu istinu na njemu prihvatljiv i razumljiv način, uz činjenice i bez pretjerivanja s detaljima te onoliko koliko za svoju dob može prihvatiti.

Hvalite dijete.

Pohvala je daleko učinkovitija od kazne. Dokazano je da su djeca sklona ponavljati ono ponašanje za koje su nagrađena, makar to bilo samo u obliku pohvale. Nemojte se bojati da biste mogli stvoriti malog egomanijaka , jer se to neće dogoditi. Pokušajte izbjegavati kažnjavanje i pridavanje pažnje neželjenim oblicima ponašanja, već se u potpunosti fokusirajte na pozitivne stvari koje je dijete učinilo.

Na kraju svakog dana prisjetite se jedne dobre stvari koje je dijete taj dan napravilo (podijelilo igračke s drugim djetetom, pojeo cijeli ručak, pospremilo igračke…) i pohvalite ga. Neki roditelji vole nagraditi dijete putem “smješka” – nasmijanog lica koje nacrtaju na papiru i stave na zid. Ako vam se ta ideja sviđa, možete je isprobati i dogovoriti s djetetom da će za 5 dobivenih osmjeha zaraditi privilegiju da mu kupite neku sitnicu.

Vjerujte svojim instinktima.

Čini vam se da je dijete bolesno, no rodbina vam govori da paničarite. Imate osjećaj da ste nečim povrijedili svoje dijete, ali sestra vam tvrdi kako umišljate. Ne dajte se smesti. Roditelji najbolje poznaju svoje dijete i mogu predosjetiti ako nešto ne valja. Ne potiskujte svoje instinkte i dopustite im da budu vodič pri vašim postupcima i odlukama.

Budite dosljedni.

Nije uvijek lako, ali je dugoročno jedino isplativo. Većina roditelja padne u zamku popuštanja da bi (kratkoročno) riješili neki problem – na primjer, kažete djetetu da mu nećete kupiti neku igračku, no na kraju mu, nakon njegovog polusatnog vrišanja, plakanja, moljenja i kumljenja – tu igračku ipak kupite. Srežite takve situacije u startu – čim vidite da će doći do neke konflikte situacije, odmah se upitajte hoćete li na kraju popustiti pod pritiskom.

Ako hoćete, onda je bolje da popustite odmah. U suprotnom djetetu šaljete poruku da ćete uvijek promijeniti svoju odluku ako se ono dovoljno potrudi i gubite kredibilitet. Odvojite bitno od nebitnog i ne inzistirajte na stvarima koje vam nisu doista važne.

Brinite za djetetovu sigurnost.

Ako imate malo dijete koje puže ili počinje hodati, obavezno zaštitite sve utičnice. Oštre rubove zaštite sigurnosnim silikonskim navlakama te uklonite sve opasne stvari (upaljače, noževe, sredstva za čišćenje) izvan mjesta na kojima ih dijete može dosegnuti. Djecu bilo koje dobi uvijek vozite u odgovarajućoj autosjedalici, odnosno neka veća djeca uvijek budu zavezana sigurnosnim pojasem. Od malena ih učite da cestu prelaze isključivo na pješačkom prijelazu kada je upaljeno zeleno svjetlo, a manju djecu učite da vas, kad hodate uz cestu, obavezno drže za ruku.

Pazite na djetetovu prehranu.

Nije nužno da hranu za djecu kupujete isključivo u dućanima sa zdravom hranom, no poželjno je težiti uravnoteženoj prehrani, izbjegavati lošu hranu, a slatkiše umjereno dozirati. Dakle, djetetov jelovnik treba se temeljiti na voću, povrću, žitaricama, mliječnim proizvodima i ribi ili mesu, a hranu poput pašteta, hrenovki, grickalica, jela prženih u puno ulja poput prženih krumpirića te instant hranu (juhe iz vrećica i slični gotovi proizvodi) djeca bi trebala u potpunosti izbjegavati.

Ako vaše dijete ipak jede takve namirnice, potrudite se svesti ih na što manju mjeru i obogatiti mu jelovnik primjerenijom hranom. Ne zaboravite da se prehrambene navike stvaraju u najranijem djetinjstvu te da su vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj bolesti krvnožilnog sustava, koje su nerijetko usko povezane s lošom prehranom. Dajte u startu svom djetetu mogućnost da doživi duboku starost.

Autor: S.Š.  Foto: auremar/Shutterstock