Dalmatinska Zagora – područje kopnene Dalmacije

pogled na sinj
Pogled na Sinj, Foto: PJL/Wikimedia

Pored Dalmacije i njezine obale za koju smo svi čuli, a velika većina i vidjela, postoji još jedan dio Hrvatske koji se nadovezuje na Dalmaciju, odnosno čini njezin sastavni dio, a zove se Dalmatinska zagora. Dalmatinska zagora u širem smislu riječi obuhvaća područje kopnene Dalmacije, odnosno radi se o povijesno – zemljopisnom kraju u današnjoj srednjoj te sjevernoj Dalmaciji. Ime Zagora stvoren je za vrijeme Drugog svjetskog rata u vrijeme Tita i to nakon procesa iseljavanja i osiromašenja srednje kopnene Dalmacije.

Nakon Dalmatinske zagore, koja se ujedno počela upotrebljavati kao etnokulturološki pojam  za čitavo područje Dalmacije koje nije na moru, a uključuje Kninsku krajinu, Drnišku krajinu, Zagoru, Mućki kraj, Vrličku krajinu, Cetinsku krajinu, Klišku krajinu, Omišku krajinu, Imotski krajinu i Vrgoračku krajinu.

Trebamo istaknuti kako i Dalmatinska zagora ima svojih čari, a tu treba istaknuti rijeku Cetinu za koju se smatra da je dala život području grada Sinja. Cijeli taj prostor zove se Cetinska krajina koja se prostire između Dinare i Svilaje.

Odlučite li se na dolazak smatramo kako će vas oduševiti prostrani pašnjaci i kamenjari koji nude obilje trave, cvijeća i raznih plodova. Isto tako svidjet će vam se rijeka Cetina i šetlište pogotovo u malom mjestu Trilj. Ne smijemo zaboraviti alku koja se održava svake godine i koja privuče puno gostiju.

Pored rijeke Cetine preporučili bi okolicu Imotskog, odnosno obilazak dva jezera koji se smatraju najvažnijom skupinom krških pojava što čine duboke provalije koje prate sjeverozapadni obod polja od Imotskog do Lokvičića i tako krase Imotsku krajinu.

Oko kilometar od grada nalazi se Crveno jezero koje je ime dobilo po crvenkastim stijenama koje čine obod jezera. Okruglo je poput zdenca te nagnut od sjevera prema jugu.

Modro jezero ima oblik bubrega gdje je obod nagnut sa dnom kao najnižom točkom. Razina vode penje se za vrijeme kišnih kada dubina vode iznosi 90 m. Međutim voda neprestano oscilira i dubina jezera mijenja se od potpunog presušenja do najveće dubine.

Kao što vidimo Dalmatinska zagora puna je prirodnih sadržaja koje se isplati vidjeti, a za koje velik dio ne zna.

Autor: S.Š. Foto: PJL/Wikimedia