O čemu treba voditi računa tijekom trudnoće

Tijekom trudnoće žena treba posebno voditi računa o zdravom načinu života.

Tijekom trudnoće ženu treba zaštititi od fizičkih i psihičkih stresova. O zdravom načinu života i odgovornosti za vlastiti život i zdravlje treba razmišljati uvijek. Prije i za vrijeme trudnoće ta je odgovornost još veća jer način života utječe ne samo na život i zdravlje buduće majke već isto tako i na život i zdravlje nerođenog djeteta.

Ako žena uđe pripremljena u trudnoću i tijekom trudnoće se pridržava liječničkih savjeta, trudnoća će se, u pravilu, razvijati normalno. U vrijeme planiranja trudnoće i u trudnoći treba jesti prirodnu, zdravu, raznoliku hranu u umjerenim količinama izbjegavajući, koliko je moguće, umjetne dodatke hrani. Preporučuju se namirnice bogate bjelančevinama (meso, mlijeko, ribe, jaja) i vitaminima i mineralima (voće i povrće). O dodatnim vitaminskim preparatima treba se posavjetovati s liječnikom. Isto je i u slučaju uzimanja lijekova.

Dokazani su mnogobrojni štetni učinci tijekom trudnoće u slučajevima ovisnosti kao što su pušenje, konzumiranje alkohola i zloupotreba droga. Trudnica treba voditi računa i o umjerenoj t j elovj ežbi (primjerenoj njezinim sposobnostima) i tehnikama opuštanja, što je korisno za fizičko i psihičko zdravlje trudnice. Tomu pridonose i dnevni i noćni odmor.

Trudnoću treba kontrolirati kod liječnika (antenata1na zaštita).

Ako određene pripreme za trudnoću nisu počele već prije trudnoće, početak trudnoće krajnje je vrijeme za njihov početak pa antenatalnu zaštitu treba započeti što ranije u trudnoći. Posebno je važno redovito posjećivati ginekologa, odnosno obiteljskog liječnika. Redovitim pregledima pratit će se razvoj trudnoće, odnosno rast i razvoj djeteta i odrediti dodatne pretrage ako zatreba.

Preporuča se i pohađanje tečaja za trudnice na kojemu buduće majke i očevi mogu dobiti mnoge informacije i uvježbati određene vještine potrebne u trudnoći, porođaju i njezi djeteta. Važno je već u trudnoći kontaktirati s patronažnom sestrom na području na kojem trudnica živi. Također je važno informirati se u najbližoj zdravstvenoj ustanovi o mjestu održavanja tečaja za trudnice.

Kako se pripremiti za trudnoću

Prije trudnoće treba, koliko je moguće, izliječiti akutne bolesti, odnosno uspostaviti redovitu kontrolu kroničnih bolesti; redovito obavljati kontrolne ginekološke preglede uz uzimanje Papa-testa. Osnovna znanja i vještine u svezi s trudnoćom, porođajem i njegom djeteta potrebno je usvojiti i prije trudnoće. Zbog mnogo razloga trudnoća se, osobito u razvijenim zemljama, odgađa za neko razdoblje koje i po nekoliko godina zaostaje za početkom aktivnoga spolnog života.

U tom razdoblju spolne aktivnosti treba sačuvati reproduktivno zdravlje. Često mijenjanje spolnog partnera zbog povećanih rizika spolno prenosivih bolesti ne pogoduje očuvanju reproduktivnog zdravlja. Ako se ne priprema za trudnoću, vrlo često žena nije ni svjesna toga da je trudna u prvih nekoliko tjedana (barem do izostanka mjesečnice) i zbog toga može u tom izrazito osjetljivom razdoblju za razvoj djeteta biti izvrgnuta nepovoljnim utjecajima kao što su virusne bolesti, zračenje, uzimanje lijekova i slično.

Planiranjem trudnoće može se znatno smanjiti rizik prvih tjedana. U tome je velika važnost zdravstvene zaštite prije trudnoće (prekoncepcijska obrada) i što ranijeg početka zdravstvene zaštite u trudnoći.

Trudnoća prije 18. godine ili poslije 35. godine povećava zdravstvene rizike za majku i dijete

Trudnoća i porođaj u dobi do 18 godina, kada još nije potpuno završen fizički razvoj ženskog organizma, uzrokuje povećane zdravstvene rizike za adolescentnu majku i njezino dijete. Sve djevojčice imaju pravo proći normalan razvojni put od djetinjstva preko mladenaštva do dobi odrasle žene i tada postati majke. Trudnoće i porođaji prije dobi od 18 godina osim fizičkih nose i psihičke i socijalne rizike ia adolescentnu majku i njezino dijete.

Djeca koju rode majke mlađe od 18 godina pod povećanim su rizikom od preranog porođaja, niske porođajne težine, komplikacija u trudnoći i porođaju te povećane smrtnosti u prvoj godini života. Rizici za zdravlje takve mlade majke također su znatno veći nego što je to uobičajeno u odrasloj ženinoj dobi. Poslije 35 . godine ponovno se povećavaju zdravstveni rizici u trudnoći i porođaju i za majku i za dijete. Ako žena ima više od 35 godina, a imala je već 5 i više trudnoća i porođaja, rizici dodatno rastu.

Ocjenjivanje stanja novorođenčata po apgaru

Izuzetna je važnost prvih minuta života novorođenčeta, pa je treba posebno istaći. Ono što se desi pri koncu porođaja i u prvim minutama nakon porođaja može biti odlučno za sam ishod porođaja, kao i za čitav daljnji život djeteta. Stoga je nužno ocjenjivanje kondicije u kojoj je dijete rođeno PRVE i PETE MINUTE nakon porođaja a ponekad i DESETE MINUTE. Pri tome se ocjenjuje stanje srca, pluća, mišića, živčanih refleksa, kao i boje kože. Ako su kucaji srca novorođenčeta normalni, ocjena je » 2 « , ako su suviše ubrzani ili usporeni » 1 « , a ako nisu prisutni – » 0 « . Što vrijedi za disanje, vrijedi za tonus muskulature . Nakon toga se bilježe refleksi na podražaj; ako su slabi, ocjena je » 0 « , ako se vide grimase, onda je ocjena » 1 «, a ako dijete kiše ili kašlje , ocjena je » 2 « . Na kraju se ocijeni boja kože djeteta. Ako je blijeda ili plava, ocjena je » 0 « , ako je trup ružičast a udovi plavi, » 1 « a ako je sva koža ružičasta, » 2 «.

Sad se zbroji svih pet dobivenih ocjena i konačni zbroj je tzv. Apgarov indeks, koji porodničar dobije u prvoj minuti, po porodu, a zatim ponovo u petoj . Ako su ocjene bile najbolje, svaka po » 2 « , idealna, najbolja moguća ocjena biti će » 10 « . Često se desi da novorođenče nakon porođaja usrkne prvim udisajem nešto plodnje vode, pa je potrebno primijeniti postupke u vezi s oživljavanjem. U velikoj većini slučaja već nakon prvih postupaka te vrste stanje djeteta brzo će se popraviti i već nakon pet ili deset minuta Apgarov indeks bit će optimalan.

Novorođenče rođeno sa uzastopno lošim Apgarov im indeksom zahtijeva posebnu, intenzivnu njegu i skrb, koj a je danas izvanredno uznapredovala napretkom perinatologije i anesteziologije , kao i mikropedijatrije  postupci su vrlo rafinirani i često izvanredno uspješni, čime se u blizu 95% slučaja trudnoća preko 1 3 . tjedna dobiju »visokokvalitetna djeca« s obzirom na fizičku i psihičku kondicij u u kasnijem razvitku. Potrebno j e , međutim, djecu rođenu s uzastopno lošim Apgarovim indeksom kasnije redovito voditi pedijatru na kontrolu, kako bi se uklonile moguće posljedice oštećenja u porođaju.

Komplikacije u porođaju

Porođaj ne teče uvijek glatko i normalno, pa je tada potrebna ne samo pomoć sestre primalje i liječnika porodničara već i čitavog dobro uvježbanog tima, koji u dobro tehnički opremljenom rodilištu može pružiti pomoć majci i djetetu na suvremen način. Nepravilnosti toka porođaja mogle bi se sažeti kao osnovne komplikacije .

Maternica rodilje se nedovoljno efikasno steže ili se počne stezati prerano, previše snažno ili previše slabo. Koštani dio porođajnog kanala kadšto j e nepravilnog oblika, i to je zapreka, jer je neprohodan ili teško prohodan za glavicu djeteta. Stoga komplikacija može nastati ako je dijete preveliko (osobito preko 5000 g težine) ; poprijeko ili koso položeno u maternici, izrazito krupne glavice (npr. vodoglavica) ili kad je ona u nepravilnom položaju u porođajnom kanalu (slučaj porođaja zatkom ili nožicama) .

Problemi nastaju i kada se posteljica u trudnoći razvija nepravilno i nedovoljno ili počinje zatajivati niz funkcija prehrane i pravilne opskrbe djeteta kisikom. Upravo takva kronična ili akutna nepravilna opskrba djeteta kisikom u samom porođaju može izazvati rizično stanje djeteta, pa i smrt. Loše smještena posteljica, tzv. placenta praevia, može biti prepreka djetetu na putu u porođaju. Takva posteljica prilikom trudova i odlubljivanja može uzrokovati najteža krvarenja, koja bez brze intervencije bolničkog tima dovode do smrti majke i djeteta. Tu je često potreban carski rez.

Ako trudnoća prijeđe preko roka, može također » ostarjeti« posteljica i zatajiti u nekim svojim funkcij ama. To se također može dogoditi ako j e rodilja u trudnoći patila od povišenog krvnog tlaka i teškog poremećaja rada bubrega, odnosno od bolesti srca ili dijabetesa. Komplikacije u porođaju mogu lako nastati i u slučaju blizanačke trudnoće . Suvremeno porodništvo nastoji na vrijeme predvidjeti opisana stanja i komplikacije i unaprijed spriječiti svaku opasnost za zdravlje djeteta i majke.