Mnogi dečki uspješno ili malo manje uspješno pokušavaju izgraditi mišiće. Mišićavo muško tijelo uvijek je ‘in’, ma što o tome mnogi govorili. Mnoge cure također žele zdravo jesti i unositi kvalitetne hranjive tvari u organizam posebice jer se i one bave sportom ili nekom fizičkom aktivnošću. Sendviči su dio svakodnevice i svi ih više manje jedu. Zdravim sendvičima nećeš dobivati samo prazne kalorije, već i pregršt proteina, vitamina i minerala koji će ti pomoći da dobro vježbaš i ne posežeš za nezdravim grickalicama. Što je najbolje ovakve sendviče uopće nije teško pripremiti. Pa evo par savjeta kako uživati u sendviču, a znati da je zdrav i da koristi tvom organizmu.
Pecivo/kruh
Zaobiđi bijela peciva i kruh. Izaberi ona od cjelovitih žitarica, najbolje ona koja u sebi sadrže cijele sjemenke. Što tamnije i sa što više sjemenki – to je bolje.
Meso
Salame su najgora opcija i trebao/la bi ih zaobilaziti u širokom luku. Najbolje opcije su bijelo pileće ili pureće meso, tanke goveđe šnicle te riblji fileti. Dakako, za vegetarijance, ali i sve ostale, preporuča se bjelančevinama i proteinima bogati tofu (sir od soje, koji stoji uz bok bilo kojem komadu mesa).
Povrće
Zelena salata, rajčice, krastavci, paprike, masline, kupus, luk… bez obzira na to za što se odlučio/la, ovako dobivaš puno vitamina bez praznih kalorija i previše soli.
Zdrave masnoće
Kada si sve složio, sendvič poprskaj s malo maslinova ulja i jabučnog octa. Majoneza je svakako ‘out’. Dobar izbor zdravih masnoća je i komad ne previše masnog sira, ali nemoj pretjerivati.
Začini
Ako ne možeš bez uobičajenih sastojaka sendviča, svakako nećeš pogriješiti ako staviš i malo kečapa te kiselih krastavaca. Svi umaci na bazi rajčice su i više nego dobrodošli. Svježi krastavci posebno su ukusni ako se po njima posipa malo papra.
Evo jednog dobrog primjera sendviča:
1 pileća ili pureća šnicla, kratko prepržena
malo maslinova ulja
malo jabučnog octa
malo crnog papra
dva komada mozzarelle
komad paprike
pecivo od cjelovitih žitarica
Sve složi prema želji, malo popapri i pokapaj uljem i jabučnim octom.
Mnogo je lakše liječiti bolest koja se otkrije rano od one koja se uoči kasno. Zbog tog razloga sve odrasle osobe morale bi redovito odlaziti na kontrole liječniku primarne zdravstvene skrbi. Uz tjdesni pregled i uzimanje anamneze, osoba koja pruža zdravstvenu skrb provjerit će vam i tlak i kolesterol, uzeti uzorak krvi i mokraće radi analize, a možda provesti i druge osnovne pretrage. Žene starije od 18 godina, primjerice, morale bi jednom godišnje obaviti PAPA test. Muškarcima starijim od 50 godina potreban je godišnji rektalni pregled, koji se može dopuniti krvnom pretragom PSA (prostatično-specifičnog antigena) , da bi se otkrili rani znakovi raka prostate. Liječnik vam može objasniti te i druge pretrage koje su vam možda potrebne i preporučiti vam kada da dođete na sljedeću kontrolu.
