Osnovna karakteristika dječjeg organizma jest neprekidan rast i razvoj . Rast u užem smislu riječi označava porast visine i težine djeteta, dok se pod razvojem razumijeva dozrijevanje organa i tkiva. Pojedina razvojna razdoblja djeteta mogla bi se podijeliti ovako: doba novorođenčeta od rođenja do završenog četvrtog tjedna života ; doba dojenčeta od navršenog prvog do kraja dvanaestog mjeseca života malo dijete od prve do kraja treće godine ; predškolska dijete od treće godine do upisa u školu ; mlađe školsko dijete od 7-11 godina ; starije školsko dijete ili doba puberteta od 11-15 godina ; mladenačko doba ili adolescencija od 15 do 22 godine . Ova razdoblja ne smiju se suviše oštro ograničiti jer je razvoj stalan proces u kojem se jedno dijete razvija brže a drugo sporije . Zato može doći do ne sporazuma ako se smatra da sva djeca iste dobi moraj u biti i jednako razvijena.

NOVOROĐENČE. Za ovo doba važno je prvo prilagođavanje novoj okolini izvan majčine utrobe . Dijete sad počinje primati nove podražaje i prilagođavati rad svojih organa novim zahtjevima okoline. Njemu su tada potpuno razvijenesamo osnovne životne funkcije : disanje , krvotok i temperatura. Počinje i rad probavnih organa , j etre i bubrega, postepeno se pojačava rad žlijezda i usavršava funkcija osjetnih organa. Postoje i refleksi na zvuk , svjetlo, hladnoću i nagle promjene položaja tijela . Pokreti koje vrši novorođenče služe zadovolj avanj u nj egovih osnovnih životnih potreba i zato okreće glavu prema maj činim grudima , te z nade sisati i gutat i hran u . Dij ete se rađa bez prirođe nih emocionaln i h reakcija i ono ih razvija usporedo s razvojem živčanog i žljezdanog sustava . Stoga nemaju pravo oni koji misle da se novorođenče ponaša na izvjestan način zato jer je » zločesto ili dobro po naravi«. Dijete je se bično , i sve što doživljava vezano je za potrebu za hranom, snom, toplinom i ispražnjavanjem mokraće i stolice . Kad su te potrebe zadovoljene, dijete j e zadovol j no i » dobro « , j e r se ugodno osjeća. Ako je gladno, pospano, mokro, te ako mu je hladno ili osjeća neku bol, onda je »zločesto« i nemirno jer se nastoji oslohoditi te  ne lagodnosti.

DOJENČE. U ovom stupnj u razvoja sazrijeva mozak i živčani sistem, pa interes djeteta za okolinu postaje sve veći a refleksi sve svrsi shodniji. Smješkanje , držanje glave i pokreti ruku u zdravog djeteta također se vrlo brzo razvijaju . Kad navrši 4 mjeseca, dijete drži glavu čvrsto uspravno, smije se na osmijeh druge osobe , gleda svoje ručice i nožice i igra se njima , zvečku drži dugo i čvrsto i počinje je stavljati u usta . Poslije 7 mjeseci dobro sjedi i može samo držati bočicu s hranom. U to vrijeme obično počinju izbijati i prvi zubi . Na kraju prve godine sve želi uzeti u ruke , nevješto pije iz čaše i pokazuje želju da se samo hrani , počinje samostalno hodati, počinje govorit i i pomalo prestaje vršiti nuždu u pelene . Probavni organi su , međutim, još vrlo osjetljivi i prema greškama u prehrani dijete odmah reagira poremećaj ima probave. Usporedo sa dozrijevanjem mozga javljaju se i osjećaji ili emocije. Tako izrazito nezadovoljstvo dojenče izrazuje najprije plačem, a zatim se već u 4.  mjesecu javlja srdžba, sa 5 mjeseci pokazuje odvratnost i sa 6 mjeseci strah . Ako roditelji ili odgajatelji znadu što u kojem vremenskom razdoblju treba očekivati od djeteta, onda će se u svakom sumnjivom slučaju zaostajanja u razvoju moći na vrijeme savjetovati s dječjim liječnikom .

DIJETE OD 1 DO 3 GODINE ŽIVOTA. U drugoj godini života jačina rasta se smanjuje. Kosti su mekane, a mišići nisu dovoljno razvijeni. Stalno se razvija i jača rad žlijezda s unutarnjim lučenjem, koje potiču rast i razvoj. Do polovine treće godine upotpunjuje se i mlječno zubalo. Dijete je osjetljivo prema promjenama vanjske temperature i sklono je prehladi, ali teško podnosi i vrućinu. U toj dobi dijete hoda, sve više i pravilnije govori, počinje samostalno jesti, svlačiti se i oblačiti, mokri i čini stolicu u svoju kahlicu, a igra mu je sve složenija. Za pravilniji razvoj veoma je važno dijete poticati i bodriti na razne aktivnosti. Budući da već razumije što se oko njega zbiva, ono brzo poprima navike okoline. Neprestano postavlja pitanja i samo želi iskusiti mnoge stvari. U njemu se budi njegova ličnost i razvija prkos, što dovodi do prvih sukoba s okolinom, negativnih iskustava i razočaranja, dok konačno ne shvati što smije a što ne. Uočljive su i promjene u osjećajnom razvoju djeteta. Ono izražava svoje osjećaje i brzo ih mijenja. Ljubav se u prvom redu razvija prema osobama koje se brinu za njega i s njime igraju, zatim prema svojim igračkama i stvarima, a sa tri godine i prema drugoj djeci . Svoju ljubav ispoljava grljenjem i ljubljenjem, a čitavo ponašanje je u skladu s ljubavlju koja se njemu pruža. Zanemarena djeca usmjeravaju svoju ljubav prema samome sebi, tj . postaju sve sebičnija.

PREDŠKOLSKO DIJETE OD 3 DO 7 GODINA. Predškolsko razdoblje ima veliku važnost za razvitak djeteta i njegovo zdravlje. U to doba kad je 0n0 najizloženije utjecaj ima okoline koji mogu djelovati bilo pozitivno ili negativno na njegovo zdravstveno stanje i ponašanje . Zbog toga je potrebno pružiti djetetu što bolje uvjete za njegov fizički i psihički razvitak. Osobito je važna pravilna prehrana, kretanje i igra na zraku i suncu, dovoljno odmora i sna, dobre higijenske prilike okoline, sređeni porodični odnosi i pravilan odgoj. Ako tjelesni rast i razvoj teče normalno, onda  je označen razdoblj ima debljanja dj eteta i razdobljima rasta u visinu. Tako je za dijete u dobi od 3 do 4 godine karakteristično debljanje, i to naročito u jesenskim mjesecima. Između 5 i 6 godine dijete naglije raste u visinu, tijelo nema više zaobljene oblike, donji udovi postaju duži i dijete izgleda mršavije. Zbog toga se mnogi roditelji nepotrebno zabrinu jer misle da s djetetovim zdravljem ili prehranom nešto nije u redu. Međutim, u tom razdoblju ono godišnje naraste čak 6-8 cm i postaje teže oko 2 kg. Mišićno-koštani aparat je već razvijeniji, djeca postaju izdržljivija i imaju veliku potrebu za igrom, skakanjem, trčanjem, penjanjem i tjelesnim pokretima. Ova tjelesna aktivnost djeluje kao podražaj za njihov rast i razvoj i jača poj edine organe osobi to srce , pluća i mišiće. Osim toga, igrom i tjelesnim pokretima stječu sve više iskustva i vještine te postižu potrebnu spretnost i sigurnost . Probavni sustav im je već mnogo razvijeniji ali je još znatno osjetljiviji od odraslih. Djeca su i u ovom razdoblju sklona prehladama.

MLAĐE ŠKOLSKO DIJETE OD 7 DO 11 GODINA . Rast mlađeg školskog djeteta nešto je usporen tako da godišnje poraste oko 5-6 cm. Postaje teže 3 do 3,5 kg na godinu. Razlike između dječaka i djevojčica još nisu velike premda njihov cjelokupni izgled postaje sve sličniji odraslima . Djeca lakše podnose veće napore ako nisu jednolični i ne traju dugo. Međutim, kralješnica još nema čvrstoću odraslih, pa je štetno ako su opterećena dugim stajanjem i sjedenjem bez mogućnosti da promijene položaj tijela . Kretanje i radnje postaju sve savršenije , te lako stječu mnoge nove vještine . Mlječni zubi počinju ispadati, i dijete dobiva trajne zube. Usporedo s naglim fizičkim razvojem ide i duševni razvoj djeteta. Ono postaje sposobno da brzo misli, da bolje zamjećuje i da se prilagođava sredini. I dalje osjeća veliku potrebu da ga prihvate i vole i da mu se priznaju njegove sposobnosti . Na doba mlađeg školskog uzrasta potrebn o j e obratit i posebnu pažnj u s obz irom na utjecaj novih okolnosti pod kojima se dijete razvija , a to je u prvom redu utjecaj škole . Prije polaska u školu, djetetova igra i kretanje nisu bili ograničeni , dok je dijete sad vezano nekoliko sati na sjedenje u zatvorenom prostoru , što opterećuje kralježnicu, leđnu muskulaturu i djetetov intelekt, te smanjuje boravak na svježem zraku i suncu . Zbog tih novo nastalih okolnosti može se u neke djece pojaviti loše držanje , pomanjkanje apetita, bljedunjav izgled, sklonosti prema infekcijama i sl.

STARIJE ŠKOLSKO DIJETE, OD 11 DO 15 GODINA. Početak puberteta karakteriziran je naglim porastom djeteta u visinu (5-7 cm na godinu) i naglim dobivanjem težine (5-6 kg na godinu). Djevojčicama se to obično zbiva nešto ranije , tj . oko jedanaeste godine života, a dječacima nešto kasnije , oko 12 ili 13 godina. To je razlog da dječaci izgledaju niži i nježniji od djevojčica iste dobi. Zbog sve jačeg lučenja spolnih hormona ovaj nagli rast prati u djevojčica proširenje zdjeličnih kostiju i kukova, rast grudi, pojava dlačica ispod pazuha i oko spolovila, te oko 12 . i 13 . godine i pojava prve menstruacije. Dječacima se također postepeno javlja dlakavost, ne samo u području pazuha i spolovila već i na licu . Spolovilo također naglije raste, javljaju se prve polucije (noćno izbacivanje sjemena) i promjena u glasu, tzv. mutiranje . Za ovo razdoblje karakterističan je nejednolik rast i razvoj po jedinih organa i dijelova tijela , kao što je npr. brži rast udova od ostalih dijelova tijela, što daje djeci onaj tipičan nezgrapni izgled. Nije rijetkost i jače debljanje zbog nakupljanja masnog tkiva, pojačano lučenje žlijezda lojnica (pojava babuljica po licu i leđima, masnija kosa) i drugo . Nagli rast u visinu katkad uzrokuje loše držanje tijela i iskrivljenje kralježnice, osobito onda ako su djeca izložena većim naporima, ako se nepravilno hrane ili premalo kreću. Rad srca , pluća i drugih organa podvrgnutiji je promjenama, a pokazuje i izvjesnu neuravnoteženost . Zato pojava glavobolja, ubrzanog rada srca i slične smetnje nemaju onu važnost koju imaju u drugim životnim razdobljima . Fizičke promjene u pubertetu prate i duboke psihičke promjene. Tako na početku puberteta djeca postaju tvrdoglava, sklona neposluhu i prkosu, i lako mijenjaju raspoloženje . I u školi postaju površniji i nemarniji, potcjenjuju starije i često su s njima u sukobu . Ove promjene vezane su za njihovu želju da svima pokažu da su odrasli, da nisu više djeca, kao i za pojavu sasvim novih interesa, želja i potreba. Tada se počinje otkrivati »drugi spol « , ljepote prirode , muzike i druge umjetničke vrijednosti.

MLADENAČKO DOBA OD 1 5 . DO 22. GODINE ŽIVOTA. Adolescencija ili mladenaštvo je prijelazno razdoblje između djetinstva i odrasle dobi. Rast u visinu je usporen i postepeno se završava. Organi i organski sustavi potpuno dozrijevaju, a proporcije tijela dobivaju svoj konačan oblik. Psihičko dozrijevanje zavisi o sredini u kojoj se pojedinac razvija. Što je okolina na višem stupnju civilizacije i ekonomskog razvoja, to se i od mladog čovjeka više traži . Sve dugotrajnije školovanje produžuje njegovu zavisnost o obitelji i njegovo psiho-socijalno sazrijevanje .