PRVO POROĐAJNO DOBA
Porođajno doba, Foto: supervillain/Flickr
Prvo porođajno doba, ili doba otvaranja, traje od prvih trudova do potpuno otvorenog ušća maternice. U tom doba početni trudovi koji obično nisu jaki i praćeni su dugim pauzama poslije svakog truda. Što porođaj duže odmiče, trudovi postaju sve češći i jačia pauze između njih sve kraće i kraće. Ova faza porođaja protječe bez većih stresova pa se zato naziva mirnom fazom. Traje prosječno 11 – 12 sati u prvorotkinja, a 6 do 7 sati u višerotkinja. U svakom trudu stežu se sva mišićna vlakanca u maternici koja se stisnu oko djeteta i nastoj e da ga istisnu poput koštice iz ploda šlj ive. Prvi trudovi ne mogu, dakako, istisnuti dijete, oni će ga svaki put potisnuti prema vratu maternice. Uz to, pri svakom trudu zidovi maternice povlače vrat prema gore . On se pri tome najčešće mnogo ne opire jer je, kao i tijelo maternic , pretrpio odgovarajuće promjene još u trudnoći . Postao je mekši, pa se lakše sve više i više skraćuje da bi se na kraju potpuno spljoštio i uklopio u tijelo maternice. Kaže se da je vrat maternice “potpuno nestao”. Sad predstavlja samo gibak prsten s promjerom od 2-3 mm koji zatvara otvor maternice . Ubrzo nakon nestajanja vrata započinje otvaranje tog otvora. Tokom prvog porođajnog doba glavica djetetova savija se tako da bradom pritišće na prsa i čitava glavica sve više ulazi u zdjelicu . Vidljivo je da je vodenjak još očuvan. Međutim, posljednjih godina u mnogim zemljama vodenjak se kida vještački, kad je ušće otvoreno, za 2 prsta kako bi se porođaj ubrzao. Kraj prvog porođajnog doba najavljuje promjene u karakteru trudova. Oni postaju sve češći i sve jači, pa će mnogim rodiljama u toj fazi trebati jedno od sredstava za ublažavanje bolova. Kad je ušće potpuno otvoreno, maternica i rodnica čine zajedno porođajni kanal kroz koji će trudovi istisnuti dijete. Na kraju porođaja trudovi će imati i dodatnu pomoć mišića trbušne stijenke majke, čije stezanje zovemo naponi.
ŠTO DA ČINI RODILJA U PRVO POROĐAJNO DOBA?
U prvom porođaj nom doba majka može vrlo malo aktivno pomoći porođaju svog djeteta. To je razdoblje strpljivog i razumnog iščekivanja u kojem, dakako, valja poznavati mehanizme nestajanja vrata maternice i širenja njenog ušća. Budući da je to vrijeme čekanja , sve se više porodničari priklanjaju stavu da u to doba rodilj treba biti u okolini koja će što više podsjećati na prilike koje je imala kod svoje kuće. Zbog toga su u velikim bolnicama prostorije za rodilje u prvom doba komforne, s pokojom umjetničkom slikom i nekim drugim sitnim, oku ugodnim detaljima. Ako je rodilja psihoprofilaktički pripremljena, snalazit će se mnogo bolje u prvom doba. Ona će spremno dočekati svaki trud, a kada oni postanu neugodno bolni i jaki, dobit će jedno od sredstava za ublažavanje bola. Ležat će na onom boku koji joj liječnik preporuči nakon vaginainog pregleda. Neće uzimati nikakvu čvrstu hranu jer će ona, zbog poremećene probave u porođaju, ostati neprobavljena u želucu .
DRUGO POROĐAJNO DOBA
To doba počinje s potpuno otvorenim ušćem maternice a završava porođajem djeteta. U to doba buduča majka će morati biti puno aktivnija i morat će značajno pomoći porodničaru . Upravo ona mora istisnuti dijete iz porođajnog kanala koji sada čine maternica i rodnica. Drugo doba obično traje manje od 90 minuta. Ako drugo doba traje duže, porodničari će koji put poroditi dijete s pomoću tzv . vacuum- ekstraktora. Rodilja sad ima sve jači nagon za pritisak. To uzrokuje pri tisak koji glavica djeteta čini na meka tkiva u maloj zdjelici. Odatle se poruka šalje u moždane centre koji opet utječu na fiksiranje dijafragme i grčenje mišića trbušne stijenke koji će pomoći trudovima da dijete porode. Trudovi i naponi, dakle, potiskuju dijete prema dolje , a otpor mekih tkiva uvjetuje okretanje djetetove glavice tako da lice dolazi straga. Na ulazu u zdjelicu glavica čeda postavlja se svojim najširim promjerom u najširi promjer ulaza zdjelice koji je tu smješten poprečno . Na izlazu iz zdjelice situacija je obrnuta. Ovdje je najveći uzdužni promjer pa će se glavica djeteta morati okretati, a to će djetetovo lice okrenuti prema majčinim leđima. Sa svakim trudom i uz majčina tiskanja glavica je sve bliže izlazu iz vanjskog spolovila. Uskoro porodničar može vidjeti vodeći dio glavice .Glavica napreduje sa svakim trudom, u pauzi se neznatno vrati natrag, ali se proces spuštanja kontinuirano nastavlja pa sve više i više dijelova glavice biva vidljivo. U ovom razdoblju majka ulaže važne vlastite napore ; njen puls je ubrzan, nakon svakog truda osjeća potrebu za odmorom, za koje vrijeme pribavlja novu energiju koja će joj trebati u narednim trudovima. Konačno glavica počinje pritiskivati na međicu, javljaju se vrlo jaki, tzv. potresni trudovi . To je i posljednj i trenutak za injekciju lokalnog anestetika, ako on već ranije nije dat. Uz nekoliko slijedećih trudova, u vanjskom spolovilu počinju se ukazivati prve., čelo, zatim oči, nos, usta i brada. Kad je glavica već porođena, okreće se licem prema butinama majke i tako omogućava porođaj ramena i ostalog dijela tijela. Tako je dugo očekivano dijete došlo na ovaj svijet. Rodilja je postala majka i prvi osmijeh na njenom licu najbolje govori o velikoj radosti koju uskoro zamjenjuje potpuno opuštanje i osjećaj klonulosti koji ugodno remeti prvi plač novorođenčeta.
ŠTO DA ČINITE U DRUGO POROĐAJNO DOBA?
Drugo doba je doba izgona djeteta iz maternice na ovaj svijet, i to je razdoblje kad rodilja veoma pomaže svojim aktivnim stavom. To je i znatno bolnijii neugodniji dio porođaja; pa se to doba sve češće vodi bezbolno ili uz pomoć sredstava za ublažavanje bolova. Majka pomaže i za vrijeme trudova. Sa svakim trudom ona će duboko udahnuti i tako napuniti pluća zrakom. Nakon toga zadržat će dah, ukočili dijafragmu i grčenjem donjeg dijela prsa i mišića trbuha snažno će pritisnuti prema dolje . Za vrijeme truda ona se zaista “trudi”, a u pauzi je potpuno opuštena. Kad se konačno dijete pojavljuje u vanjskom spolovilu, liječnik će na međici oštrim škarama učinit rez koji se stručno naziva epiziotomija. Ovo je danas pravilo u svim većim bolnicama, naročito u prvorotkinja. Tako će se spriječiti veći razdori mekog dijela porođajnog kanala koji bi u odmaklijoj životnoj dobi mogli dovesti do spuštanja ili ispadanja ženskih spolnih organa.
TREĆE POROĐAJNO DOBA
U ovom kratkotrajnom doba dolazi do ljuštenja i istiskivanja posteljice, pa se još zove i posteljično doba. Liječnici ga danas vode aktivnije nego ranije, pa će svaka žena, u trenutku kada se rađa rame novorođenčeta, dobiti jednu injekciju koja će pomoći da se posteljica brže oljušti i da se pri tom izgubi što manje krvi. Ovo doba obično traje 10-20 minuta i protječe obično bezbolno.
ČETVRTO POROĐAJNO DOBA
Ovo je konačni čin porođaja a zove se još i rane babinje. Traje oko 2 sata po izlasku posteljic, i u njemu porodničari prate znakove eventualnog krvarenja iz maternice koja se koji put ne može brzo i potpuno grčiti .
PRERANI POROĐAJ nastaje ukoliko se čedo rodi u razdoblju od 29. do 30. tjedna trudnoće . Prerano rođeno dijete, nedonošče, ne samo da je manje nego se i teže prilagođava životu izvan maternice. Nedonošće ima slabije razvijen centar za disanje pa teže počinje disati i u prvim danima mogu nastati nepravilnosti u disanju . Ono teže sisa, osjetljivo je na promjene temperature, a manje je otporno i prema upalama. Zbog toga prerano rođenoj djeci, da im se očuva život, treba pružiti njegu u posebno opremljenim bolničkim odjelima, sve dok ne prođe kritično razdoblje njihova prilagođavanj a života izvan maternice. Zbog toga, da se snizi smrtnost djece, potrebno je poduzimati mjere da se spriječi prerani porođaj. Ako to nije moguće, prerani porođaj treba da se dovrši u bolnici koja je opremljena za njegu nedonošćeta. Transport nedonesenog čeda do bolnice tek poslije porođaja često je koban .
NORMALNI POROĐAJ ne nastupa uvijek 280. dana nego u razdoblju od 39. do 42. tjedna. Prvorotkama počinje obično ranije, već nakon 273 dana, a višerotkama kasnije , nekoliko dana nakon 280. dana.
O PRENOŠENJU, PRENOŠENOSTI govori se ako trudnoća traje duže od 290 dana. U produženoj trudnoći, prenošenju, potrebna je liječnička kontrola trudnice, jer u posteljici mogu nastati promjene starenja, koje mogu ugroziti život djeteta.
