Cijepljenje je postupak kojim se postiže imunitet, tj. zaštićuje se nezaštićena populacija od pojave određenih zaraznih bolesti. Aktivna imunizacija je najdjelotvornija i najsigurnija mjera u sprječavanju zaraznih bolesti. Pravilno provođeno cijepljenje štiti zdravlje svih stanovnika i sprječava nastanak bolesti u zajednici.
U Republici Hrvatskoj cijepimo prema Kalendaru obvezatnih cij epljenja koji donosi Ministarstvo zdravstva, a na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Cijepimo protiv: tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca (pertusis i parapertusis), dječje paralize (poliomijelitis), ospica (morbili), crljenice (rubeola), zaušnjaka (parotitis) i od 1999. protiv virusnog hepatitisa B. Sve zemlje nemaju isti kalendar cijepljenja, stoga djeca koja su živjela neko vrijeme u inozemstvu često nisu cijepljena prema našem Kalendaru. U nekim zemljama cijepe se djeca protiv zaraze Haemophilusom influenze tipa B, žute groznice, meningokokne bolesti, japanskog encefalitisa, denge itd. To ovisi o zdravstvenoj situaciji u zemlji i specifičnostima toga podneblja.
Većina zaraznih bolesti češća je u dječjoj dobi, stoga i s aktivnom imunizacijom počinjemo u najranijoj dobi života. Određena cijepljenja se provode i kasnije u životu npr. cijepljenje protiv gripe, krpeljnog meningoencefalitisa itd.
Kako se provodi cijepljenje?
Cijepljenje počinjemo u dječjoj dobi sa svrhom da se djeca zaštite od tzv. oječjih zaraznih bolesti. Da bi se postlgla dobra zaštita, većinu cijepljenja treba ponoviti, dijete treba docijepiti u određenim razmacima, što točno određuje naš Kalendar Cijepljenja. Stoga je nužno da roditelji znaju zašto, kada, gdje i koliko puta trebaju njihova djeca biti cijepljena.
