ENERGETSKE POTREBE: Hrana osigurava organizmu energetske tvari potrebne za stvaranje topline, izvršavanje rada osnovnih životnih organa i rada potrebnog za normalan život. Čovjekov je život praćen neprestanim trošenjem energije koju nadoknađujemo hranom.
Uobičajeno je da se energetske potrebe organizma, kao i energetska vrijednost hrane, izražavaju u jedinici kilokalorije. Ali taj je termin od 1. siječnja 1978 , prema FAO/WHO (Organizacija za prehranu i poljoprivredu- svjetske zdravstvene organizacije) zamijenjen novom jedinicom Joul (džul) . Ta se jedinica u svijetu i kod nas sve više primjenjuje. Prema tome 1 kcal = 4, 84 kilojoule (kJ) ili 1 kJ = 0,239 k cal U normalnom životu govorimo o kalorijama, a pri tom razumijemo kilokalorije, isto tako o džaulima, a razumijemo kilo džaule.
Potrebe za energijom koju primamo hranom ovise o osnovnoj mijeni tvari (bazalni metabolizam) tj. o energiji potrebnoj za rad životnih organa (srca, pluća, bubrega itd), za održavanje stalne tjelesne topline o kojoj ovisi život i mišićni napon. Potrebe za energetskim tvarima iz hrane troše se i na rastvaranje i upotrebu hrane u našem organizmu, za rad, tj. fizički rad i svakodnevnu aktivnost . Svaki pokret, ma koliko neznatan, povećava energetske potrebe tijela, i ukoliko je veći mišićni rad, utoliko je potrebno i više energije.
Da bi se nekome izračunaje dnevne potrebe za energetskim tvarima, služimo se raznim tablicama, koje sadrže energetsku vrijednost svake namirnice pojedinačno, ali moramo voditi računa o našoj cjelokupnoj aktivnosti : od ustajanja, lijeganja, vrstu rada koju obavljamo, a moramo voditi evidenciju i o »slobodnom vremenu « (ustajanje, oblačenje, hodanje, i sav rad izvan radnog vremena).
Prema tome svatko može odrediti količinu energije koju utroši u toku dana. Kod toga se mora voditi računa da se s godinama energetske potrebe smanjuju, što je i logično, jer se smanjuje i fizička aktivnost, kao i osnovna mijena tvari . Prema tome, potrebe za energetskim tvarima u dnevnom obroku veća je u jednog tridesetogodišnjaka, koji se možda bavi nekim sportom i sl. nego jednog šezdesetogodišnjaka, koji više nije ni izdaleka toliko aktivan koliko nekad.
Klima, a naročito izrazito niske ili visoke temperature, utječu na organizam i traže povećanu ili smanjenu energetsku hranu. Za niskih vanjskih temperatura, ako se čovjek mora kretati po hladnoći, i njegova prehrana mora biti pojačana, za razliku od onoga koji sjedi u toploj sob zimi. Njegove potrebe za povećanom količinom energetskih tvari u hrani nisu nikakve, čak su i štetne. Ako u prehrani uzimamo više energetskih tvari nego nam je potrebno za rad i podmirenje osnovnih životnih funkcija, onda se debljamo; i obratno, kad je naša hrana siromašnija energetskim tvarima nego što to zahtjeva naš način života, onda mršavimo ; uglavnom, na tom principu i osnivaju se dijete za mršavljenje ili debljanje .
