Najefikasnije oglasavanje apartmana na internetu

Zadnjih godina na internetskoj sceni vezanoj uz turizam pojavilo se mnostvo kataloga koji nude povoljno oglasavanje vasih apartmana. Medjutim pri odabiru kataloga gdje biste zeljeli oglasiti svoje apartmane treba biti veoma oprezan jer dosta tih kataloga je prakticni bezvrijedno i vrlo vjerovatno da necete dobiti niti jedan jedini upit sa takvih kataloga. To znaci da je vasa investicija od 300, 400 nekada cak i vise kuna bacena u vjetar.

Razlog zbog kojeg pisem ovaj clanak je prvenstveno taj sto se nakon dugo vremena pojavio jedan nesvakidasnji i inovativan turisticki projekt na kojeg bi svakako trebalo obratiti paznju. Svi dosadasnji katalozi bili su potpuno jednaki sa nekim malim razlicitostima u smislu dizajna stranice ali princip je kod svih bio jednak kao i izvedba.

Naime radi se o ponudi privatnog smjestaja direktno na Google mapi gdje potencijalni gosti mogu na lak i jednostavan nacin pretraziti svoju zeljenu destinaciju. Stranica je vizualno izuzetno atraktivna i efektivna. Pretrazivanje smjestaja je maksimalno pojednostavljeno. Svaki smjestajna jednica je oznacena sa strelicom, te klikom na tu strelicu dobijemo osnovne informacije o smjestaju sa galerijom slika te kontakt podacima vlasnika objekta. Isto tako vlasnika mozemo kontaktirati i putem jednostavnog kontakt formulara.

Ukoliko se bavite iznajmljivanjem apartmana ovo je stranica na koju biste svakako trebali obratiti paznju i gdje biste trebali uvrstiti svoju turisticku ponudu. Svi koji su zainteresirani stranicu mogu vidjeti na ovome linku: Apartmani Hrvatska

Savjeti za hranu u inozemstvu

Provjerite hranu Kad jedete u nekoj stranoj zemlji u kojoj higijenski uvjeti nisu tako strogi kao kod kuće, provjerite je li sve što jedete svježe pripremljeno, a hrana bi po mogućnosti, trebala biti jako vruća. Nikada nemojte jesti termički nedovoljno obrađeno ili sirovo meso, ribu ili školjkaše, čak i ako je riječ o lokalnome specijalitetu. Na mjestima gdje je uobičajeno pregledati kuhinju, zavirite u nju i nemojte se ustručavati otići ako vam se ne sviđa ono što vidite. Posvetite li malo više pozornosti prilikom odabira hrane i pića dok ste u inozemstvu, znatno ćete smanjiti opasnost od trovanja hranom i teškog proljeva koji nerijetko pogađaju neoprezne turiste.

Napravite popis »zabranjene hrane« U nekim zemljama, bez obzira na to kako dobro jela izgledala ili koliko domaći ljudi uživali u njima te bez obzira na njihove tople preporuke, sigurnije je i pametnije napraviti popis hrane koju trebate izbjegavati i pobrinuti se da je nikada ne jedete.

  • Mliječni proizvodi i jaja – izbjegavajte nepasterizirano mlijeko i sladolede i jogurte iz nepouzdanih izvora. Nikada nemojte  jesti meko kuhana ili sirova jaja, što znači nikako jesti majonezu, umak hollandaise i razne slatke pjenice. I budite oprezni s omletima – provjerite jesu li dobro pečeni.
  • Voće i povrće – jedite samo termički obrađeno povrće i voće ili voće koje je potrebno oguliti za jelo.
  • Ulična hrana – ne kupujte hranu na uličnim štandovima i na štandovima na tržnicama, bez obzira na to koliko bila privlačna.
  • Voda – ako niste sto posto sigurni da je voda iz slavine sigurna za piće, držite se vode iz boce – čak i za pranje zubi. Uvijek provjerite jeli čep na boci vode nedirnuti, u restoranima, neka vodu otvaraju pred vama kako biste se uvjerili da boca nije ranije otvarana. Gazirana voda vjerojatno je sigurnija od obične vode jer se boce ne mogu puniti iz slavine. Izbjegavajte led u pićima.

Slijedite ostale Ako restoran nikada nije pun – čak i u vrijeme najveće gužve – za to vjerojatno postoji dobar razlog. Izgleda li vam čist? Je li hrana prekrivena? Zatražite preporuke od suputnika i turističkih vodiča te uvijek slijedite svoj instinkt.

Ručajte u restoranu Ako na svome putovanju želite uživati u posebnu jelu u vrhunskome restoranu, učinite to u vrijeme ručka. Mnogi restorani za ručak znaju ponuditi ista jela po znatno manjoj cijeni nego za večeru.

Gozba na otvorenom Turističke zajednice i putničke agencije obično vam preporučuju da na putovanjima sve obroke jedete u restoranima. No uvijek možete nešto i uštedjeti ako umjesto u restoran, odete na koji izlet. Odlazak na lokalnu tržnicu trebao bi vas opskrbiti obiljem zdrave i jeftine hrane, a da ne spominjemo da je odlazak onamo doživljaj sam po sebi. Kupite raznovrsne svježe proizvode – kruh, sireve, paštete i voće (ne zaboravite ga oguliti), pronađite lijepo, slikovito mjesto u prirodi, sjednite i uživajte. Ako na svome putovanju želite uživati u posebnu jelu u vrhunskome restoranu, učinite to u vrijeme ručka. Mnogi restorani za ručak znaju ponuditi ista jela po znatno manjoj cijeni nego za večeru.

Kako jesti bolje i sigurnije na izletima

Hranu hladite zamrznutim pićima Večer uoči izleta stavite nekoliko boca voćnoga soka ili drugog bezalkoholnog pića u zamrzivač. Možete i sami napraviti limunadu tako da u litru nerom uzavrele vode dodate sok 3 velika limuna zajedno sa 3 uvrh pune žlice šećera ( ili prema ukusu). Ostavite da se ohladi i zatim razlijte u čiste plastične boce pa stavite zamrznuti. U prijenosni hladnjak složite hranu, a oko nje složite boce zamrznuta soka. Zaleđena pića pomoći će da hrana ostane svježa, a dok ožednite, već će se dovoljno otopiti za piće.

Sigurnija krumpirova salata Nijedno drugo izletničko jelo nije toliko ozloglašeno kao krumpirova salata; pripremljena s majonezom, savršeno je mjesto za bakterije koje mogu uzrokovati trovanje hranom. No postoji mnogo ukusnih i manje opasnih inačica krumpirove salate, na primjer s uljem i octom. Evo vrlo jednostavna recepta: krumpir skuhajte, ocijedite i izrežite na kockice. Dok se krumpir kuha, u zdjelici pomiješajte maslinovo ulje i bijeli vinski ocat u omjeru 3:1, dva sitno kosana mlada luka te malo soli i papra prema ukusu. Topli krumpir prelijte pripremljenim preljevom i dobro izmiješajte. Uvijek je dobro kad odabirete hranu za izlet izbjegavati lako pokvarljive sastojke. Općenito, to znači bez sirovih ili meko kuhanih jaja (ili domaće majoneze s jajima), bez mlijeka, vrhnja ili školjkaša. Svu hranu koju pripremite ostavite u hladnjaku do posljednjega trenutka, a zatim je složite u prijenosni hladnjak. Hranu držite poklopljenu, kad god je to moguće, da biste je zaštitili od insekata, ptica i ljubimaca koji mogu prenositi bakterije.

Što kažete na hranu veličine zalogaja? Možete pripremiti odličan obrok s jelima za koja su potrebna samo dva prsta za prinošenje ustima. Počnite zdravim grickalicama, kao što su prutići celera i mrkve, masline, kockice sira i minirajčice, posluženi s nekoliko jednostavnih umaka. Zatim poslužite domaće pripremljena predjela koja će dobra biti i hladna, na primjer kobasice, pileće batake i razne hladne mesne nareske, mini-quiche, punjene gljive ili rajčice, ili kruh foccacia sa svježim začinskim biljem i maslinama. Ni za jedno od tih jela nije potreban pribor za jelo.

Jednostavnije je bolje Na ljetnome izletu nema boljeg deserta i osvježenja od voća. Kriška lubenice, zrela breskva ili zdjelica jagoda bit će savršene za kraj obroku u prirodi, a vas će poštedjeti muke oko pripremanja. Ako imate vremena, možete ispeći suhe kolače ili kekse koje takoder možete ponijeti – ni za njih nisu potrebni tanjuri ni pribor za jelo. Izbjegavajte nositi bilo što što je osjetljivo ili lako pokvarljivo, kao što su razne pjenice i kremasti kolači.

Kupite plastične boce za umake U specijaliziranim trgovinama kuhinjskog pribora možete kupiti jeftine meke plastične boce na stiskanje. Odlične su za izlete jer u njima možete nositi kečap, senf, preljev za salatu, ulje i ostale priloge ili tekućine. Lagane su i praktične, a umak ne curi naokolo.

Ponesite vlažne ubruse za ruke Topla voda i sapun obično nedostaju na izletima, pa zato ponesite najbolju zamjenu – vlažne ubruse za ruke. Najbolja su pomoć za čiste ruke, pogotovo ako ne upotrebljavate pribor za jelo. Mnoge prodajne marke sadrže antibakterijski sapun koji odmah uništava bakterije. Svakako ponesite veliko pakovanje.

Sunčane naočale – za što su dobre

Zdravom oku sunčana svjetlost umjerene jačine ne može štetiti. S medicinskog stanovišta naočale za sunce nisu potrebne, ali nisu ni štetne, a za vrijeme jako sunčanih dana ugodno ih je nositi, jer je svako zatamnjenje zapravo optički filter koji smanjuje količinu svjetlosti što ulazi u oko. Za običnu upotrebu najugodnija su zatamnjenja od 50%. Veća zatamnjenja mogu smanjiti oštrinu vida. U upotrebi su najčešće zelenkasta i smeđezelena stakla. Boja stakla ne igra nikakvu ulogu jer ne utječe na zdravlje oka. Može se samo prilagoditi boji kose ili odjeće.

Vrlo važno je nošenje sunčanih naočala s kozmetičkog stanovišta, da bi se izbjeglo mrštenju i boranju kože na čelu i oko očiju. Osim toga, naočalama je zaštićena vrlo osjetljiva koža na očnim kapcima i oko očiju od prejakog djelovanja sunca i vjetra. Ni estetski momenat nije nevažan, jer dobro izabrane naočale nosit ćemo i kao određen ukras, pogotovo kad zbog žurbe ili nekog drugog razloga nismo uspjeli namazati oči.

Važna pravila za kupače

Ne izlažite se predugo jakom suncu; ne ulazite vrući u hladnu vodu; kupanje s punim želucem predstavlja opasnost ; ne ulaziti u vodu barem sat-dva nakon jela; neplivači neka izbjegavaju na gumenim čamcima i jastucima dubine i nepoznate vode. Čak ni dobri plivači neka ne plivaju predaleko. Grč u nozi može biti koban za njih.

Eventualni susret s morskim psom, pa i bezazlenim delfinom, pun je opasnosti; ne skačite nasumce u vodu dok ne znate njenu dubinu; izbjegavajte kupati se u virovima i vodopadima, jer protiv tih sila čovjek je nemoćan; ne plivajte u susret motornim čamcima, brodovima, gliserima, izuzevši, naravno, čamac za spašavanje, ako vam je potreban; svaki plivač morao bi biti svjestan svojih fizičkih mogućnosti.

Pretjerano naprezanje može postati kobno; čim osjetite hladnoću, izađite iz vode; Vodene biljke bolje je izbjegavati jer mogu biti opasne; Ne dozivajte u pomoć bez razloga.