Category Archives: Prva pomoć

Savjeti kod ozljeda na radu

Posted on by
Reply

Ako je glava ranjena na tjemenu, gdje ima mnogo potkožnih žila, nastupa obilno krvarenje . Takvo se krvarenje najčešće dade zaustaviti običnim kompresivnim zavojem, samo je preporučljivo čistim škarama skratiti kosu oko same rane, da se kosa ne zalijepi uz ranu i ne očisti je .

LOM KOSTI LUBANJE i utiskivanje prelomljenih dijelova kosti u mozak može nastati ako je udarac bio jak. Takve su ozljede vrlo ozbiljne, one mogu teško oštetiti mozak i izazvati gubitak pokretljivosti pojedinih dijelova tijela ili druge ispade. Utisnute dijelove kosti ne smije vaditi nestručna osoba, nego se bolesnik mora odmah uputiti u bolnicu.

LOM BAZE LUBANJE zove se prijelom kostiju na dnu mozga, tj . u dubini lubanje. Poznaje se po modrim podljevima krvi, koji se nakon nekoliko sati pojave na raznim mjestima glave , već prema tome na kojem je mjestu pukla baza lubanje. Ako je lom nastao sprijeda, u tzv. prednjoj udubini lubanje, pomodrit će jedno ili oba oka, tj . gornja i donj a vjeđa oka. Ako je napukla baza u stražnjoj udobini, podljev krvi i modrice pojavit će se na potiljku, iza jednog ili oba uha, ako je napukla baza u sredini (u srednjoj udubini) , modrice će se pojaviti na tvrdom i mekom nepcu, što možemo vidjeti ako povrijeđenom pogledamo u otvorena lista.

OZLJEDE MOZGA nastaju često i bez loma kostiju lubanje . To su: potres mozga (ili komocija) i udarac (ili kontuzija) mozga . Potres mozga nastaje zbog jakog udarca. Ozlijeđeni se načas onesvijesti, ali nesvjestica brzo prestane pa će bez ikakvih ispada u kretanju, govoru, vidu i sluhu opet biti sposoban za kretanje . Jedino može za kraće vrijeme ostati glavobolja. Kontuzijom mozga dolazi do lakšeg izljeva krvi i prignječenja površine mozga na samom mjestu udara ili na suprotnoj strani lubanje . Nesvjestica se ne javlja odmah, nego nastupa postepeno, nakon  pola do 2 sata. Ona neće biti duboka kao pri lomu lubanje ili izljevu krvi u mozak ali može potrajati i nekoliko sati. Ozlijeđena se osoba ne smije kretati i raditi nekoliko dana. Ako se ozlijeđeni odmah onesvijesti, pa nesvjestica brzo prestane, ali se nakon nekoliko sati ponovo vrati, onda moramo pretpostaviti da se radilo o potresu i kontuziji mozga istovremeno.

POMOĆ OSOBI KOJOJ JE OZLIJEĐENA GLAVA. Ozlijeđenog treba položiti u postelju s uzdignutim uzglavljem i stavljati mu hladne obloge na glavu . Ako postoji rana, treba je, naravno, najprije previti, a obloge stavljati tako da se zavoj ne skvasi . Ako nastupi gubitak svijesti ili povraćanje (koje je vrlo česta pojava pri svim ozljedama lubanje), treba ozlijeđenog staviti u bočni položaj i paziti da se ne zaguši, a ako se nesvjestica produlji i ne iščezne brzo (tj. ako nastupi komatozno stanje), treba ga prevesti u bolnicu .

OZLJEDE KOSTIJU . Osim ozljeda lubanje , pri padu se događaju i povrede drugih dijelova kostura. To su prijelomi rebara, prij elomi ključne kosti, ruke, noge, kičme ili zdjelice . Svakako je najteža i najopasnija ozljeda kičme , jer kroz kičmu prolazi kičmena moždina, tj . snop živaca koji vežu mozak s donjim dijelovima tijela i mnogim po život važnim organima. Prekinućem kičmene moždine nastupa uzetost tih organa, što će u daljoj njezi takve osobe činiti vrlo velike poteškoće .

LOM ZDJELICE također je opasan jer pri tome nastane unutrašnje krvarenje ili ozljeda crijeva, mokraćnih organa ili ženskih spolnih organa. Zacjeljenje loma traje dugo i ostavlja trajne teškoće u kretanju .

LOM VRATA bedrene kosti najčešća je ozljeda starih ljudi, često sudbonosna po njihov život, jer u dubokoj starosti takav prijelom teško zacjeljuje , mnogi ostaju trajno vezani za postelju ili ostaju trajni invalidi, a često nastupa i smrt zbog šoka ili dugotrajnog dekubitusa.

POMOĆ NJEGOVATELJICE PRI OZLJEDI KOSTURA. Budući da se radi o potpuno nepokretnim osobama, treba obratiti veliku pažnju pokretanju i mijenjanju položaja bolesnika, održavanju njegove tjelesne čistoće i higijene. Potrebno mu je pomagati pri mokrenju i vršenju nužde i brinuti se da ne nastupi dekubitus.

Kako zaustaviti krv

Posted on by
Reply

IZ NOSA ; zbog visokog krvnog pritiska ili zbog ozlijede krvnih žilica u nosu. Zaustavlja se tako da stavimo bolesnika u sjedeći položaj, s lagano naprijed nagnutom glavom hladnim oblozima na čelu i korijenu nosa.

IZ PLUĆA ; se poznaje po iskašljavanju svijetlorumene pjenušave krvi . Izuzetno može krv biti primiješana ispljuvku (hračku) , npr. od upale pluća. Bolesnika treba uspraviti u postelji s povišenim uzglavljem i staviti hladan oblog na grudi. Ne smiju mu se davati topli nego samo hladni napici i kruta hrana.

IZ ŽELUCA ; nastaj e najčešće zbog čira u želucu. Bolesnik s naporom povraća krv, koji put u j akim mlazovima, te može kratko vrijeme izbaciti i do jedne litre krvi, pa i više. Pored toga, pojavit će se krv i u stolici , ali budući da krv dolazi iz gornjeg dijela probavnih organa, ona će biti crne boje . Bolesnika treba položiti da mirno leži s vrećicom leda ili hladnim oblogom na predjelu želuca (žličici), a kad dobiva nadražaj na povraćanje , treba mu pomoći, pridržati ga u sjedećem položaju i pred njega staviti veću posudu. Kad nadražaj prestane, operu mu se lice i usta od krvi i opet stavi hladni oblog na predio želuca. Važno je umiriti bolesnika s nekoliko ohrabrujućih riječi i pobrinuti se za najhitniji prijevoz do bolnice, jer je najčešće potrebna operacija ili transfuzija.

IZ CRIJEVA ; pojavljuje se obično s proljevom kome je primiješana krv. Ako je krv crna, krvarenje dolazi iz želuca ili iz gornjeg (tankog) crijeva, a ako dolazi iz donjih dijelova (iz debelog crijeva) , onda je crvena. Krvarenje iz crijeva obično nije tako obilno kao iz želuca i ne predstavlja tako neposrednu opasnost po život od iskrvarenja . Ali ono je često znak ozbiljnih oboljenja crijeva, pa možda i raka, te je potrebno da bolesnik dođe pod liječnički nadzor. Treba promisliti i na mogućnost crijevnih zaraznih bolesti (dizenterija) te poduzeti zaštitu ukućana od prenošenja zaraze (pranje ruku, dezinfekcija posteljine, rublja i stolice).

Upamtite ! Osobama s krvarenjem iz želuca i crijeva ne smije se davati hrana ni napici. IZ MOKRAĆNIH ORGANA neće neposredno ugroziti život, ali se mora bolesnik ipak što prij e uputiti na lij ečnički pregled. Zabranj eno je davanj e začinj ene, oštre i kisele hrane i alkoholnih pića. Pri vrlo obilnom krvarenju neophodan je najhitniji smj eštaj bolesnika u bolnicu .

IZ ŽENSKIH SPOLNIH ORGANA - pa bilo ono i najneznatnije, ukoliko se ne radi o redovnoj menstruaciji, krije u sebi veliku opasnost po život, te treba obavezno potražiti liječnika. Ono nastaje kao popratna pojava ili posljedica porođaja, zatim zbog ozljede od pobačaja, upale ženskih spolnih organa, raznih dobroćudnih tumora, pa i zbog raka. Svi ovi uzroci krvarenja mogu ozbiljno ugroziti život žene te je stručna pomoć hitno potrebna.

Što je šok

Posted on by
Reply

Šok je stanje u kojem se sve najvažnije životne funkcije tijela svedu na najmanj u mjeru, one tako reći sasvim ugasnu. Čovjek jedva primjetno diše, srce mu radi vrlo ubrzano, a bilo (puls) jedva se može napipati. Usta su suha, oči mutne , osjeti oslabljeni, koža blijeda, hladna, znojna. Šok se javlja najčešće nakon ranjavanja u ratu, ali može nastati nakon drugih povreda pa i nekih bolesti.

TRI SU OSNOVNA UZROKA ŠOKA : gubitak krvi , bol i infekcija . Šok je vrlo opasan po život čovjeka. Zbog toga obraćamo punu pažnju zaustavljanju krvarenja , ublaženju boli i sprečavanju infekcije .

Upamtite ! Teško šokiran čovjek leži mirno, nečujno, ne žali se , ne viče i ne traži pomoć. Takvo stanje uvijek zahtijeva punu pažnju osobe koja ga njeguje , jer o toj pažnji i brzoj pomoći zavisi spas njegova života.

Koja su teška stanja bolesnika

Posted on by
Reply

ZAČEPLJENJE DIŠNIH PUTOVA (upadanje jezika zbog nesvjestice , strano tijelo, zalogaj , krv, i ispljuvak ili mulju grlu ili u dušniku, utapljanje , vješanje , tumor u prsištu ili grkljanu, otok ili grč (grkljana) ili pritiskom na pluća (krv ili gnojni izljiv u prsištu, otvoreni prsni koš zbog ranjavanja i ulaženja zraka u prsište – tzv. otvoreni pneumotoraks) .

PRESTANAK DISANJA ZBOG DRUGIH UTJECAJA (ozljede i tumori mozga, popuštanje srca, bolesti i povrede kičmene moždine, otrovanje lijekovima, sredstvima za spavanje , otrovima zagušljivcima kao što su klor, nitrozni plinovi, fosgen, te konačno nedostatak kisika u zraku). I električni udar ili udar groma obustavlja rad srca i disanje.

ZNACI GUŠENJA JESU : modro, podbuhlo lice, traženje zraka, ubrzano, sve površnije disanje , nemir i strah i onda gubitak svijesti, sa sve tišim i slabijim disanjem, te, konačno, prividna i onda prava smrt . Osobu koja ne diše i čije srce ne radi spasavamo oživljavanjem .

OŽIVLJAVANJE : Prvo treba pregledati gornje dišne putove (usta i ždrijelo) i iz njih ukloniti strana tijela, sluz, krv. Ako je upao jezik, treba onesviještenog položiti potrbuške licem okrenutim u stranu s jednom nogom prebačenom preko druge . Može se također krpicom uhvatiti jezik, izvući ga što je više moguće van i pričvrstiti zavojem uz donju čeljust, ili pri zabačenoj glavi jednom rukom podići naprijed donju čeljust.

UMJETNO DISANJE. Zatim se pristupa umjetnom disanju . Od mnogih načina najlakše se izvodi umjetno disanje upuhavanjem ( » usta na usta « ili » usta na nos « ) . Upuhavanje se vrši kroz sloj gaze ili maramicu, koja se stavi između bolesnikovih i spasiočevih usta. Upuhavanje treba ponavljati 15- 16 puta u minuti . Upuhavati se može i kroz kraću gumenu cijev (promjer 1-2 centimetra) , koja se utakne onesviještenom u usta i oko nje se dlanovima ili krpicom zatvore usta, a prstima obje nosnice. A može se upuhavati i s pomoću posebne sprave (GNOM – ili AMBU-aparat) gumenom loptom koju stišćemo šakom 15 – 16 puta u minuti. Postoje i razne ručne metode umjetnog disanja , ali one ne spadaju u okvir ovih uputa .

VANJSKA MASAŽA SRCA. Ako se ne osjeća puls (bilo) bolesnika i sumnja se da je srce prestalo raditi, vrši se vanjska masaža srca. Na grudnu kost stavi se oba unakrst složena dlana (maloj djeci stave se samo dva i dva prsta) , pa se time utiskuje grudna kost, popuštajući i pritiskajući naizmjenično otprilike 60 puta u minuti , sve dok ne opazimo da se onesviještena osoba zarumenjela u licu i da se pojavio puls. Osobe koje su pri svijesti, kao i one koje dišu, ne treba oživljati ; njima ne dajemo ni umjetno disanje ni masažu srca.

Opće upute za hitnu pomoć

Posted on by
Reply

U mnogim hitnim stanjima opći izgled bolesne (ili unesrećene) osobe može davati dojam da je ona mrtva, ali se ne radi o pravoj smrti, nego o stanju obamrlosti (prividne smrti) .

SIGURNI ZNACI PRAVE SMRTI : duboka nesvjestica, prestanak disanja i rada srca, zamućenje rožnice očiju, a posebno mrtvačka ukočenost i mrtvačke pjege, koje se javljaju na najnižim dijelovima tijela. Ukočenost i pjege nastaju tek nakon 3-4 i više sati poslije prestanka života . Dotle treba hitno utvrditi jeli zaista prestalo disanje i rad srca.

KAKO SE ISPITUJE DISANJE I RAD SRCA? Disanje ispitujemo s malo vate ili s pomoću malog zrcala koje stavimo onesviještenom pred usta i nos. Ako vata otpiri ili se zrcalo zamuti, znak je da on diše. Promatrajući trbuh i grudi, može se njihovim makar i slabim nadimanjem i spuštanjem utvrditi disanje .

Rad srca – ako se ne može utvrditi pipanjem bila (pulsa) – ustanovi se osluškivanjem prsa u predjelu između grudne kosti i lijeve sise. U sumnjivim slučajevima treba pretpostaviti da se radi samo o prividnoj smrti , te najhitnije pristupiti oživljavanju .

Upamtite ! Krvotok ne smije biti prekinut dulje od 3 minute, i nače nastupa nepopravljivo oštećenje mozga . A prestanak disanja za više od četvrt sata završava smrću, ako se do tog roka ne počne oživljavanje.