SALATA OD KRASTAVACA bit će probavljivija ako narezane krastavce časak stavimo u vrelu vodu, a gotovoj salati dodamo malo šećera.

SALATU OD GRAHA treba politi uljem dok je grah još topao, a ocat i ostale začine dodati tek kad se ohladi.

PAPRIKU ćemo dodati jelu kad je gotovo, inače može zagorčiti jelo. Papriku treba držati u otvorenim posudicama na zraku.

KARI (Curry) će zadržati svoju aromu ako ga pomiješamo s nekom tekućinom, npr. mlijekom prije nego ga stavimo u jelo.

MIRODIJE U JELO, npr. ocat, biber, majoran, bosiljak ili slično, dodamo tek kad smo ga posolili.

PERŠUN, AKO JE UVEO, treba pola sata držati u vrućoj vodi, i onda staviti u hladnu; nakon toga će biti opet potpuno svjež.

ROTKVICE neće uvenuti ako lišće preko noći stavimo u vodu , ali glavice ne.

PRELIV ZA SALATU pripremite unaprijed jer ćete na taj način uštedjeti vremena. Preliv može stajati u hladnjaku više dana.

PATLIDŽANI prijaju mnogo bolje i manje su gorki ako ih prije pripreme razrežete, posipate soli , poprskate sokom od limuna i ostavite da stoje oko pola sata, onda ih ižmičite i pripremite po želji.

GRAŠAK i ostalo zeleno povrće zadržat će lijepu boju ako pri pirjanju dodamo malo šećera a lonac ne pokrijemo.

SOK OD KISELIH KRASTAVACA nemojte baciti jer može odlično poslužiti za pripremu salate od krumpira. Ili ostavite tanke kolute luka nekoliko dana u toj tekućini ; dobit ćete ukusni prilog pečenom krumpiru, ribi itd.

CRVENI KUPUS prija posebno dobro ako mu dodamo neposredno prije nego što ga stavimo u zdjelu jednu do dvije velike žlice soka od trešanja ili želea od ribizla.

MAHUNARKE će brže biti skuhane ako im dodate na vršku noža sode bikarbone i ako ih solite tek nakon kuhanja.

ZELENA SALATA ostat će više dana svježa ako je nakon kupnje odmah odložite u novinskom papiru u hladnjak.

LIMUN će dulje ostati svjež ako ga s narezanom stranom prema dolje stavite u tanjurić s malo soli i octene vode.

GLJIVE se sole uvijek neposredno prije posluživanja, inače postaju tvrde i neprobavljive. Jednako valja postupati i s mahunastim povrćem.

PERŠUN ćete lakše kosati ako ga prije kosanja zamočite na trenutak u toplu vodu.

ČEŠNJAK ćete lakše izgnječiti ako ga pospete s malo soli .

CVJETAČA će ostati bijela ako je kuhate u mlijeku, bez soli i s kockom šećera.

RIŽA se neće raskašiti ako dodate vodi u kojoj se kuha malo soka od limuna.

MIRIS LUKA NA RUKAMA spriječit ćete ako pri rezanju obučete gumene rukavice, ili ako operete prste kriškom limuna.

KRIŠKE LUKA prije prženja pospite brašnom pa će dobiti lijepu smeđu boju.

OSUŠENO POVRĆE bit će ponovo svježe stavimo li ga prvo na deset minuta u toplu vodu a potom dvadeset minuta u hladnu.

POVRĆE S TAMNIM KORIJENOM treba uvijek čistiti u gumenim rukavicama, jer tako ruke neće pocrnjeti. Oguljeno korijenje stavlja se odmah u vodu s limunom, da zadrži bijelu boju. Zapravo sve povrće kad se oguli treba staviti u vodu.

ŠPARGA će ostati više dana svježa ako je stavimo u vlažan pijesak ili krpu.

KISELI KUPUS ima blaži okus ako mu dodamo jabuku.

LISTOVI LOVORA ne smiju se dulje vremena kuhati s hranom kojoj su dodani da se ne bi osjećao prejaki miris.

HREN ribani prelit ćemo vrelom marinadom od vode, soli, šećera i octa: kad se ohladi, stavit ćemo ga u bocu, pa će tako dugo ostati svjež u hladnjaku.

MIRIS KELJA izgubit će se iz stana ako stavimo između lonca i poklopca krpu umočenu u ocat.

SALATA će dobiti bolji ukus po češnjaku ako zdjelu za salatu istrljamo s pola kriške češnjaka.

MIRIS ČEŠNJAKA neće se osjećati iz usta ako poslije jela popijete toplo mlijeko.

GLJIVE ne smijete držati u hladnjaku . Jela od gljiva nemojte pregrijavati!

ROTKVE, REPICE I RAJČICE rezat ćemo bez teškoća ako ih nekoliko sati prije upotrebe stavimo u hladnu vodu i u hladnjak.

BANANE u voćnoj salati neće pocrnjeti, ako ih poprskate limunovim sokom ili pospete šećerom u prahu.

RIBIZLE skidamo s peteljke viljuškom; to je mnogo brže, a nećemo umrljati prste.

LIMUNE ćemo lako iscijediti i dobiti više soka ako ih prije rezanja nekoliko puta čvrsto valjamo amo-tamo.