Da bismo se osigurali protiv provale, na ulaznim kućnim vratima i na vratima stana moraju uvijek biti sigurne brave. Na ulazna vrata stana treba montirati prozorčić i sigurnosni lanac kako bi se spriječio ulazak nepoznatim i nepozvanim osobama. Ukoliko su prozori u prizemlju kuće, njih treba osigurati čvrstim rešetkama. Prilikom odlaska iz stana na duže vrijeme treba sve prozore zatvoriti.
Protiv požara najbolje ćemo se osigurati ako pažljivo postupamo sa stvarima i materijama koje mogu prouzročiti požar: pećima, šibicama, plinom, strujom, špiritom, petrolejom i sl.
Navest ćemo samo ono najnužnije čega se moramo pridržavati da ne bismo izazvali nesreću. Krajnje je neodgovorno približavati bocu s benzinom ili špiritom bilo kakvu izvoru topline. Ni u kojem slučaju ne smije se petrolej upotrijebiti za potpaljivanje vatre ili nadopunjavati još goruća petrolejska svjetiljka ili kuhalo na špirit. Opušak se ne smije nepažljivo odbaciti niti se smije pušiti u krevetu.
Električni aparati – glačalo, grijalice i sl. ne smiju se ostaviti ukopčani kad ih prestanemo upotrebljavati, a naročito je opasno ostaviti ukopčan električni jastuk za grijanje dok se nalazimo u krevetu.
Plin ne smije izlaziti iz voda a da se odmah ne zapali. Sve se te greške ipak čine iako se na njih stalno upozorava, a imaju teške posljedice koje bi se vrlo lako spriječile kad bi se uložilo pažnje i malo zdravog razuma prilikom rukovanja zapaljivim materijalima.
Ukoliko ipak izbije požar, prije svega treba sačuvati mir i prisutnost duha. Mali se požari gase vodom, pokrivačima, aparatom za gašenje požara, pijeskom ili pepelom. Za gašenje goruće masti ili benzina nikad se ne smije upotrebljavati voda, nego pepeo, pijesak ili stare mokre krpe.
Ukoliko gori električni aparat, prije gašenja treba iskopčati struju. U svakom požaru treba spasiti najprije ugrožene ljude i životinje, a zatim važne spise, novac i sl. U tim je situacijama vrlo važna urednost, te moramo nastojati da su sve važne stvari uvijek smještene na svom određenom i stalnom mjestu. U većim požarima treba odmah obavijestiti vatrogasce. Međunarodni broj za hitne slučajeve je 112.
Nesreće od elektriciteta uglavnom su dvojake. Ili elektricitet djeluje neposredno na tijelo unesrećenoga i onda kažemo da ga je udarila struja, ili se električna energija pretvara u toplinsku pa uzrokuje požar.
U domaćinstvu se uzroci nesreća od elektriciteta mogu svesti na oštećene instalacije i neoprezno rukovanje. Dovoljno je da se čovjek dotakne samo jednog neizoliranog mjesta ili žice pa da ga udari električna struja. Struja će iz kućanskog aparata ili žice ući u tijelo i kroz noge se spojiti sa zemljom, odnosno s drugim polom. U praksi to najčešće izgleda ovako: zbog istrošenosti ili neprecizne izvedbe jedna se žica npr. na kuhalu dotakne njegovog metalnog dijela. Dovoljno je stajati na podu koji nije izoliran od zemlje i stavljati lonac na kuhalo pa da se dogodi udar. Isto to se može dogoditi prilikom mijenjanja žarulje ako u grlu nema okvira za zaštitu od električne struje. Poznato je da vlažni predmeti bolje provode elektricitet nego suhi. Zato je posebno opasno stajati na vlažnom podu za vrijeme kad imamo posla sa strujom.
Na selima u nas najveći broj nesreća nastaje zbog prekida vodova. To se možda čini pomalo i čudnovatim, ali treba znati da trofazna struja koja se upotrebljava za razvođenje, ali ne i u kućanstvu, ima razliku napona između zemljovoda i svake faze 220 V. Ako se zbog nekih mehaničkih posljedica prekine vod kroz koji prolazi faza i padne na zemlju, onda se može dogoditi da u rasvjetnoj mreži, ukoliko nemamo dobre osigurače, odjednom poteče 360 volti. Rezultat: pregorjele žarulje, radioaparati i kućanski električni strojevi. To se rjeđe događa u velikim gradovima gdje su vodovi položeni u zemlju, ali zato dosta često u selima gdje su žice montirane na stupove nosače. Zbog istog razloga, tj. kad se faza spoji sa zemljom, pogiba svake godine mnogo stoke.
Metalno posuđe stavljamo na električno kuhalo, odnosno štednjak prije uključivanja grijaćeg tijela, a skidamo ih tek pošto smo isključili struju.
Ako želimo popraviti neku instalaciju u stanu , moramo najprije izvaditi osigurač – i provjeriti da li smo doista isključili dotični krug struje, tj. isprobati uključivanjem nekog aparata. Izvan kuće ne smijemo dirati nikakve žice koje vise sa stupova ili krovova. Ako osjetimo da nas neki uređaj pri dodiru trese , ne smijemo ga nikada obuhvatiti rukom, jer kada počinje grčenje mišića ruke (zbog prolaza struje), nemoguće je predmet ispustiti.
Ako dođe do nesretnog slučaja, moramo unesrećeniku priskočiti odmah u pomoć, ali razumno, da sami ne stradamo. Mnogo je spasilaca stradalo samo zbog brzine i nepromišljenosti. Najprije treba prekinuti dovod struje, a to se može na više načina. Ako dođe do nesreće, u stanu moramo prekinuti dovod struje do unesrećenog bilo izvlačenjem gajtana, isključivanjem sklopke ili odvijanjem ili skidanjem osigurača.
Ako se radi o visokom naponu, tada se ne smijemo ni približiti unesrećenom da ne bismo sami stradali nego treba najprije na trafo stanici isključiti vod. Pri mrežnom naponu od 220 do 380 volti žica se mora prekinuti tako da stanemo na posve suhu podlogu i suhim kaputom obavijemo držak sjekire kojom presiječemo vodove. Vodovi se mogu odmaknuti pomoću suhe motke. Tek kad smo na taj način unesrećenoga odvojili od vodiča koji je pod naponom , pristupimo idućoj fazi spasavanja.
• Pozovite vatrogasce.
• Odmaknite sagove i namještaj od kamina.
• Spriječite propuh zatvaranjem prozora i vrata kako otvorena vatra ne bi imala kisika.
• Zemljom ugušite vatru na rešetki u kaminu ili ju ugasite vodom i sapunicom – zahvaljujući deterdžentu voda prianja za ugalj, a nastali dim pomoći će ugasiti vatru u dimnjaku.
• Ispred rešetke kamina postavite protupožarni zaklon kako vruća čađa ne bi padala u prostoriju.
• Provjerite ostale prostorije kroz koje prolazi dimnjak. Ako su zidovi u kojima se nalazi dimnjak vrući, odmaknite namještaj od njih.
Postoje dvije vrste brava za ulazna drvena vrata: rubne dodatne sigurnosne brave i usadne brave.
Rubna dodatna sigurnosna brava Ova brava ima dva osnovna dijela: cilindar sa zadržačem i zapornim klinom koji se pokreće ključem s vanjske strane vrata te mehanizam kvake s unutrašnje strane. Izmjerite udaljenost od središta cilindra do vanjskog ruba kućišta brave i označite udaljenost od ruba vrata. Zatim električnom bušilicom ili ručnom bušilicom i svrdlom na označenom dijelu izbušite rupu promjera koliko je i tijelo cilindra. Postavite poteznik brave na cilindar i izvana ugurajte cilindar u rupu. Vijcima pričvrstite osnovnu ploču s unutrašnje strane vrata i uvrnite dva vijka koja drže cilindar. Postavite kućište brave na osnovnu ploču i provjerite viri li spojna poluga kroz ploču i ulazi li u bravu. Lučnom pilom skratite polugu kako bi odgovarala debljini vrata i slijedite upute proizvodača. Zatvorite vrata i označite položaj brave na okviru vrata. Zatim u njemu dlijetom izdubite udubinu za udarnu ploču i ugradite je u nju. Provjerite zatvaraju li se vrata kako treba te radi li brava. Ako ne radi, postavite udarnu ploču malo dublje u okvir vrata.
Usadna brava Ova brava ima zapor – čelični zaporni zasun u vratima koji ulazi u udarnu ploču postavljenu u ravnini dovratka. Prislonite bravu uz unutrašnju stranu vrata i označite duljinu i širinu kućišta brave na čeonoj strani krila vrata. Koristeći oznake, prenesite označenu širinu na uski čeoni rub vrata. Izmjerite debljinu brave i označite oris na sredini izmedu oznaka širine. Izbušite i izdubite dlijetom utor za ugradnju tijela brave. Čvrsto gurnite kućište brave u utor, označite oko bočnog poklopca i zatim ponovno izvadite kućište. Izdubite dlijetom debljinu bočnog poklopca prema označenom orisu. Zatim prislonite bravu uz vrata u visini utora pa gurnite šilo kroz ključanicu i rupe za kvaku kako biste označili mjesto na koje će doći ključ i poluga ručke. Skinite bravu i izbušite rupe istog promjera kao što su ključanica i rupe za kvaku. Držite bušilicu pod pravim kutom u odnosu na bravu. Proširite donji dio ključanice ručnom pilom za otvore kako biste napravili pravilan oblik. Gurnite kućište kvake u utor tako da zapor bude izbočen pa vijcima pričvrstite bočni poklopac na čeoni rub vrata. Postavite osovinu ručke i ključ, zatim vijcima pričvrstite okove s ručkama s obje čeone strane vrata provjerite je li osovina sjela u ručku. Prislonite vrata i označite položaj jezičca i zapora na okviru. Prislonite udarnu ploču uz prethodno načinjene oznake i označite dijelove gdje će ulaziti jezičac i zapor. Izdubite dlijetom utore za jezičac i zapor te udubinu za udarnu ploču. Provjerite zatvaraju li se vrata pravilno pa vijcima pričvrstite udarnu ploču.