Category Archives: Karijera

Koje su temeljne funkcije burze

Posted on by
Reply

Burza je ustanova u kojoj se vrši kupoprodaja vrijednosnih papira (dionica, obveznica, deviza, ročnica), kao i trgovina određenim robama. Tečaj po kojem će se unutar točno utvrđenog radnog vremena burze odvijati trgovina vrijednosnicama tog dana utvrđuju burzovni mešetari na temelju naloga za prodaju ili kupovinu kojim raspolažu. Do trgovine zatim dolazi prema ponudi i potražnji.

Osnovne funkcije burze su:

Privlacenje raspolozive stednje

Burza sudjeluje u financiranju gospodarstva nudeci stedisama izvjestan stupanj likvidnosti i mobilnosti kapitala. Ohrabruje pristup sire javnosti vrijednosnicama koje su im umakle prigodom emisije iz 2 razloga:

1. Prvi razlog lezi u nepoznavanju svih financijskih potreba. Tko zna da se danas otvara poduzece koje ce u dogledno vrijeme postati “burzovna perjanica” trzista. Mozda samo uzak krug ljudi iz neposredne blizine poduzeca.

2. Drugi razlog lezi u cinjenici da je malo stedisa spremano ulagati svoj novac u poduzeca koja se tek otvaraju, jer su rizici povecani. Srecom uvijek postoje oni hrabri koji su spremni riskirati i uloziti u takva poduzeca. Oni su iniciatori i nositelji gospodarskog progresa.

Otvaranje kapitala

Poduzece se osniva od jednog ili vise ljudi, sa ili bez podrske financijskih organizacija. To su osnivaci koji unose pocetan kapital di bi poduzece startalo sa aktivnoscu. Ako se poslovanje pokaze uspjesnim i poduzece se zeli dalje razvijati, ali mogucnosti vlastitog financiranja nisu dovoljne, uvodjenje na burzu jedna je od mogucnosti da se osigura dodatno financiranje. Da bi neko poduzece moglo kotirati na burzi potrebno je stvoriti trziste njegovih naslova. Ono moze biti stvoreno ako ce se ici emisijom novih dionica na trzistu. To se naziva otvaranje kapitala. Dakle otvaranje kapitala nastaje rasprsivanjem dionica i kapitala u javnost.

Olaksavanje razvitka industrijskih grupa

Da bi poduzece uspjesno prodalo svoje proizvode ono mora imati sredstva za borbu protiv konkurencije. Poduzeca mogu imati potrebu za eksternim rastom odnosno operacijama koje vode prema stjecanju novih poduzeca zbog osvajanja novih trzista i investiranja u smjeru snazne rentabilnosti. Drustvo ili grupa koja zbog financijskih ili komercijalnih razloga zeli kontrolirati drugo poduzece mora ga kupiti u cjelosti ili steci dovoljan broj dionica. Da bi se mogla ponuditi odredjena cijena, potrebno je procjeniti koliko poduzece vrijedi. Ako poduzece nije kotirano na burzi onda procjene i analize traju dosta dugo, a ako je poduzece vec izlistalo svoje naslove na burzi taj proces preuzimanja ce ici znatno lakse, jer je kotirano poduzece vec procjenjeno od investicijske zajednice. Broj dionica se pomnozi sa tecajem i dobije se trzisna vrijednost poduzeca. Poduzece samo ponudi nesto visu cijenu po dionici od one na trzistu i velika je vjerovatnost da ce ga steci u vrlo kratkom roku.

Operacija stjecanja preko burzovog trzista razvila se u SAD-u, a potom se prosirila i na ostale razvijene zemlje. Poznate su pod nazivom Mergers & Aquisition ili Take over bid.

Barometar gospodarstva

Ako burzovna ponasanja korektno odrazavaju gospodarsku stvarnost onda se ona moze smatrati barometrom. Razlikujemo razinu poduzeca od makroekonomske razine.

Na razini poduzeca kada individua kupuje dionice oni stjecu udio u imovini i pravo na udio iz buduce dobiti. Na to ce se odluciti ako smatraju da ce se povecati buduca imovina poduzeca, i da ce se isplacivati prihvatljive dividende. Svaka cinjenica ili informacija o poduzecu potaknut ce dionicara na razmisljanje i vrednovanje dali ce njegovi ciljevi biti postignuti ili ne, i ovisno o tome ce donositi odluke hoce li zadrzati, povecati ili smanjiti broj dionica. U ovisnosti o njihovom ponasanju mjenjat ce se tecajevi dionica. Tecaj dionice predstavlja trzisnu procjenu o sposobnosti poduzeca u povecanju njihovih izvora i dobitaka.

Na makroekonomskoj razini razlikujemo dugi i kratki rok.

Na kratki rok burza je obdarena osjetljivoscu poput seizmografa. Dogadjaji koji se biljeze u tisku mogu izazvati izvjesne investitore da to tumace kao pocetak znacajnih promjena i da u skladu s time povecaju ili smanjuju prodaju odnosno kupnju, a samim time i promjenu tecajeva.

Na dugi rok burza odrazava razvoj gospodarske aktivnosti. Ako se eliminiraju kratkorocne ili sezonske varijacije dobiva se slika jedne dugorocne tendencije.

 

Pomoc kod ispunjavanja porezne prijave za 2011. godinu

Posted on by
1

Donosimo vam najcesce probleme kod ispunjavanja porezne prijave. Pazljivo pogledajte pitanja i odgovore i ukoliko ne nadjete vas probleme mozete slobodno ostaviti u komentarima ispod. Ukoliko zelite vidjeti upute za ispunjavanje porezne prijave ili skinuti obrazac za ispunjavanje porezne prijave samo kliknite na linkove.

1. Može li osoba koja tijekom poreznog razdoblja nije ostvarila dohodak koji se oporezuje prema odredbama Zakona o porezu na dohodak ostvariti povrat poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak?
Odgovor
Osoba koja u poreznom razdoblju, odnosno kalendarskoj godini nije ostvarila dohodak koji se oporezuje, odnosno nije platila porez na dohodak, ne može po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak ostvariti povrat tog istog poreza.
Primjer
Osoba koja je tijekom cijelog poreznog razdoblja bila na bolovanju i primala naknadu na teret obveznih osiguranja sa Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a to joj je tijekom poreznog razdoblja bio jedini primitak, ne može po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak ostvariti povrat poreza na dohodak budući da su to primici na koje se ne plaća porez na dohodak.
2. Porezni obveznik rezident je tijekom kalendarske godine ostvario dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovinu ) samo kod jednog tuzemnog poslodavca odnosno isplatitelja i drugi dohodak u tuzemstvu (npr. autorski honorar). Da li je obvezan predati godišnju prijavu poreza na dohodak ?
Odgovor
Nije, ali može podnijeti godišnju poreznu prijavu radi:
1. ostvarivanja prava na neiskorišteni osobni odbitak,
2. korištenje prava na izdatke po osnovi u tuzemstvu uplaćenih premija životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskog i privatnoga zdravstvenog osiguranja, te dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja,
3. prava na ravnomjerno godišnje oporezivanje odnosno godišnje izravnanje porezne osnovice,
4. drugih prava propisanih zakonima.
Ako porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja nabrojanih prava obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak što je ostvaren u poreznom razdoblju po svim izvorima dohotka

3. Može li porezni obveznik po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak iznos ostvarenog dohotka umanjiti za iznos godišnjeg osobnog odbitka iako određene mjesece tijekom poreznog razdoblja nije ostvarivao dohodak koji se oporezuje?
Odgovor
Može. Porez na dohodak za koji se podnosi godišnja prijava poreza na dohodak obračunava se godišnje, što znači da se poreznom obvezniku priznaje godišnji osobni odbitak.
Primjer
Porezni obveznik je samo jedan dio poreznog razdoblja bio zaposlen i ostvarivao dohodak po osnovi nesamostalnog rada, a ostatak godine bio je prijavljen na Zavodu za zapošljavanje kao nezaposlena osoba i tijekom tog razdoblja nije bio uzdržavani član. Osobni odbitak je tom poreznom obvezniku prilikom obračuna predujmova poreza na dohodak od nesamostalnog rada tijekom poreznog razdoblja bio priznat samo u onim mjesecima u kojima je ostvarivao dohodak po osnovi nesamostalnog rada. Po podnesenoj prijavi poreza na dohodak, priznaje se godišnji osobni odbitak poreznog obveznika, dakle osobni odbitak za cijelo porezno razdoblje.

4. Može li porezni obveznik rezident po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak uvećati svoj osobni odbitak za uzdržavanog člana uže obitelji ili uzdržavano dijete koje je u tijeku poreznog razdoblja ostvarilo primitak po osnovi obiteljske mirovine nakon smrti roditelja ?
Odgovor
Može. Pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, primitaka za opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina nakon smrti roditelja.

5. Može li porezni obveznik rezident po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak koristiti kao uzdržavanog člana svoje dijete koje je u poreznom razdoblju ostvarilo primitak od nesamostalnog rada u iznosu od 9.000,00 kuna ?
Odgovor
Može. Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos šesterostrukoga osnovnoga osobnog odbitka na godišnjoj razini. Pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, primitaka za opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina nakon smrti roditelja.

6. Može li porezni obveznik rezident po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak uvećati osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i/ili uzdržavanu djecu, za koje tijekom kalendarske godine nije uvećavao svoj osobni odbitak, a čiji oporezivi primici, primici na koje se na plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom ne prelaze iznos šesterostrukoga osnovnoga osobnog odbitka na godišnjoj razini?
Odgovor
Može. Porezni obveznik – uzdržavatelj može uvećati osobni odbitak po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak za te uzdržavane članove uže obitelji i/ili uzdržavano dijete .

7. Tko može podnijeti godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete za koje porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka, ostvari oporezive primitke, primitke na koje se na plaća porez i druge primitke koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, a koji ne prelaze iznos šesterostrukoga osnovnoga osobnog odbitka na godišnjoj razini?
Odgovor
Godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak može podnijeti:
1. porezni obveznik – uzdržavatelj po osnovi ostvarenog dohotka i koristiti osobni odbitak za te uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu, i
2. porezni obveznik – uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete po osnovi ostvarenog dohotka i koristiti pravo na svoj osnovni osobni odbitak.
Primjer
Porezni obveznik je tijekom kalendarske godine uzdržavao člana uže obitelji koji je bio upisan u njegovu poreznu karticu. Uzdržavani član je tijekom kalendarske godine radio kao akviziter 2 mjeseca i ostvario primitak u iznosu od 3.500,00 kuna.
Porezni obveznik – uzdržavatelj može po podnesenoj godišnjoj prijavi uvećati osobni odbitak za uzdržavanog člana, a uzdržavani član može po podnesenoj godišnjoj prijavi koristiti svoj osnovni osobni odbitak.

8. Može li rezident koristiti osobni odbitak za uzdržavane članove koji žive u inozemstvu ?
Odgovor
Rezident može koristiti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu koji žive u inozemstvu. U tom slučaju obvezan je dokazati da postoje uvjeti za korištenje tog dijela osobnog odbitka odnosno predočiti o tome isprave koje je izdalo nadležno tijelo u inozemstvu. Ove potvrde moraju sadržavati sljedeće:
1. osobne podatke o bračnom drugu, djeci i uzdržavanim članovima uže obitelji, uz naznaku stupnja srodstva,
2. podatke o primicima uzdržavanih osoba, na osnovi kojih se može utvrditi mogu li se smatrati uzdržavanima,
3. rješenja o možebitnoj invalidnosti članova uže obitelji.
Navedene isprave, koje ne smiju biti starije od šest (6) mjeseci, rezident je obvezan priložiti svojoj godišnjoj poreznoj prijavi odnosno ako godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti, dostaviti na uvid najkasnije do kraja veljače tekuće za prethodnu godinu nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu koja izdaje poreznu karticu – Obrazac PK, ako za te članove uže obitelji koristi osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada.

9. Može li porezni obveznik rezident po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak uvećati osobni odbitak za iznos stvarno nastalih troškova za zdravstvene usluge i nabavu ortopedskih pomagala u Republici Hrvatskoj, a najviše do 12.000,00 kuna, za uzdržavanog člana (npr. maloljetno dijete)?
Odgovor
Ne može. Porezni obveznik rezident može koristiti uvećanje osobnog odbitka za zdravstvene usluge i nabavu ortopedskih pomagala isključivo za sebe, ne i za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu.

10. Može li se poreznom obvezniku rezidentu po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak uvećati osobni odbitak za iznos uplaćene stambene štednje?
Odgovor
Ne može. Iznos uplaćene stambene štednje ne može uvećati osobni odbitak poreznog obveznika rezidenta.

11 . Može li se poreznom obvezniku rezidentu po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak uvećati osobni odbitak za kupnju građevinskog zemljišta na kojem će graditi prvi stambeni prostor za potrebe svog trajnog stanovanja?
Odgovor
Ne može. Poreznom obvezniku rezidentu se osobni odbitak može uvećati za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora, a ne i za kupnju građevinskog zemljišta.

12. Priznaje li se poreznom obvezniku rezidentu po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak uvećani osobni odbitak za kupnju ili gradnju stambenog prostora, ako mu to nije prvi stambeni prostor?
Odgovor
Ne priznaje. Poreznim obveznicima rezidentima se osobni odbitak po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak može uvećati za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora na području Republike Hrvatske za potrebe njihovog trajnog stanovanja.

13. Može li se poreznom obvezniku rezidentu po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak priznati uvećani osobni odbitak za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora za plaćene kamate po nenamjenskom kreditu?
Odgovor
Ne može. Poreznom obvezniku rezidentu se po podnesenoj godišnjoj prijavi može priznati uvećani osobni odbitak za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora vlastitim sredstvima ili sredstvima namjenskog stambenog kredita. 

14. Može li se poreznom obvezniku rezidentu po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak uvećati osobni odbitak za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora za plaćene kamate po namjenskom stambenom kreditu koji je sklopljen u inozemstvu?
Odgovor
Ne može. Poreznom obvezniku rezidentu može se uvećati osobni odbitak za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora za plaćene kamate po namjenskom stambenom kreditu koji je sklopljen u tuzemstvu.

15. Može li se poreznom obvezniku rezidentu po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak uvećati osobni odbitak za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora:

a) vlastitim sredstvima, ako dokazi o plaćanju glase na ime i prezime njegovog bračnog druga?
Odgovor
Ne može. Dokazi o plaćanju obvezno glase na ime i prezime poreznog obveznika koji koristi dio osobnog odbitka za kupnju prvog stambenog prostora.

b) po osnovi plaćenih kamata po namjenskom stambenom kreditu, ako ugovor o kreditu odnosno potvrda kreditora o plaćenim kamatama glase na ime i prezime njegovog bračnog druga?
Odgovor
Ne može. Ugovor o kreditu odnosno potvrda kreditora o plaćenim kamatama obvezno glase na ime i prezime poreznog obveznika koji koristi dio osobnog odbitka za kupnju prvog stambenog prostora.

16. Priznaje li se poreznom obvezniku rezidentu po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak uvećani osobni odbitak za kupnju prvog stambenog prostora vlastitim sredstvima ili sredstvima namjenskog stambenog kredita ako predugovor odnosno ugovor o kupnji zaključen s prodavateljem glasi na ime i prezime njegovog bračnog druga?
Odgovor
Priznaje se pod uvjetom da dokazi o plaćanju, odnosno ugovor o namjenskom stambenom kreditu glase na ime i prezime poreznog obveznika. Predugovor odnosno ugovor o kupnji zaključen s prodavateljem, u svrhu korištenja osobnog odbitka za kupnju prvog stambenog prostora, može glasiti na ime i prezime poreznog obveznika i/ili na ime i prezime njegovog bračnog druga. U tom slučaju, porezni obveznik obvezan je priložiti svojoj godišnjoj poreznoj prijavi izvod iz matice vjenčanih koji ne smije biti stariji od 6 mjeseci.

17. Može li po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak pravo na uvećanje osobnog odbitka temeljem plaćenih kamata za namjenski stambeni kredit pri kupnji ili gradnji prvoga stambenog prostora iskoristiti bračni drug koji je vlasnik/suvlasnik nekretnine, a nije nositelj namjenskog stambenog kredita?
Odgovor
Ne može. Bračni drug, nositelj namjenskog stambenog kredita, može koristiti pravo na uvećanje osobnog odbitka za stambene potrebe putem namjenskog stambenog kredita po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak ako ispunjava ostale uvjete propisane Zakonom.

18. Može li se po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak osobni odbitak poreznog obveznika rezidenta uvećati za plaćene kamate po namjenskom stambenom kreditu ako je ugovor o kreditu sklopljen od 1. siječnja 2003.g., a prosječna kamatna stopa u poreznom razdoblju je
niža od 6% ?
Odgovor
Može, jer visina kamatne stope za kredite odobrene od 01.01.2003. g. nije uvjet za korištenje olakšice po toj osnovi.
Pravilnik o porezu na dohodak članak 58. stavak 7.
” Prema članku 36. stavku 20. Zakona, dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora po osnovi plaćenih kamata namjenskih stambenih kredita sklopljenih prije 1. siječnja 2003. godine, može se priznati poreznim obveznicima pod uvjetom da plaćene kamate u tijeku poreznog razdoblja ( kalendarske godine ) iznose 6% i više.”

19. Može li račun ovlaštenog izvođača radova za postavljanje ugradbenih ormara predstavljati izdatak za održavanje postojećeg stambenog prostora rezidenta po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak?
Odgovor
Ne može. Račun ovlaštenog izvođača radova za kupnju i ugradnju namještaja ne smatra se izdatkom za održavanje postojećeg stambenog prostora .
Pravilnik o porezu na dohodak članak 59. stavak 5.
“Izdacima za održavanje postojećeg stambenog prostora u smislu stavka 3. ovoga članka ne smatraju se opremanje stambenog prostora i to osobito: nabava i ugradnja namještaja, kuhinja, televizora, hladnjaka, štednjaka,računala i slično, a niti izdaci za vanjske priključne struje, vode plina i slično, niti izdaci za održavanje zajedničkih prostorija ili dijelova stambene zgrade. ”

20. Tko može koristiti pravo na uvećanje osobnog odbitka za održavanje postojećeg stambenog prostora vlastitim sredstvima po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak ako račun ovlaštenog izvođača radova za održavanje postojećeg stambenog prostora glasi na jednog, a stambeni prostor je u vlasništvu drugog supružnika ?
Odgovor
Bračni drug na kojeg glasi račun ovlaštenog izvođača radova za održavanje postojećeg stambenog prostora može koristiti olakšicu za uvećanje osobnog odbitka za održavanje postojećeg stambenog prostora vlastitim sredstvima po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak.

21. Može li se poreznom obvezniku po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak uvećati osobni odbitak za održavanje postojećeg stambenog prostora ako ne posjeduje izvorne račune registriranih izvođača radova o izvedenim radovima i uslugama, nego samo račune za kupljeni materijal?
Odgovor
Ne može. Uvećanje osobnog odbitka za održavanje postojećeg stambenog prostora priznaje se na temelju vjerodostojnih isprava za obavljene radove i usluge registriranih izvođača radova. Dakle ako porezni obveznik ima račune za kupljeni materijal bez iskazanih izvedenih radova i usluga, ne može po osnovi tih računa koristiti uvećani osobni odbitak za održavanje postojećeg stambenog prostora.

22. Porezni obveznik rezident živi u kući u vlasništvu roditelja. Može li po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak iskoristiti pravo na uvećanje osobnog odbitka za održavanje postojećeg stambenog prostora ako ima račune ovlaštenih izvođača radova na svoje ime i prezime?
Odgovor
Ne može. Poreznom obvezniku rezidentu priznaje se dio osobnog odbitka za održavanje postojećeg stambenog prostora na području Republike Hrvatske u njegovu vlasništvu ili vlasništvu njegova bračnog druga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja, uz uvjet da u tome stambenom prostoru ima prebivalište i trajno boravi.
Zakon o porezu na dohodak članak 36. stavak 21.
“Rezidentima se osobni odbitak iz stavka 1. i 2. ovoga članka može u poreznom razdoblju uvećati i za održavanje postojećeg stambenog prostora na području Republike Hrvatske u njegovom vlasništvu ili vlasništvu njegovoga bračnog druga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja, a pod uvjetom da rezident u tom stambenom prostoru ima prebivalište i trajno boravi. Uvećanje osobnog odbitka za održavanje postojećega stambenog prostora priznaje se na temelju vjerodostojnih isprava za obavljene radove i usluge registriranih izvođača radova.”
Pravilnik o porezu na dohodak članak 58. stavak 14.
“Izvorni računi registriranih izvođača radova i usluga , uz podatke propisane poreznim propisima, obvezno trebaju sadržavati i podatke o imenu i prezimenu te prebivalištu odnosno adresi stanovanja poreznog obveznika ( kupca ili primatelja/naručitelja usluge ), adresu stambenog prostora na kojoj su radovi i/ili usluge gradnje izvršene.”

23. Može li se poreznom obvezniku rezidentu po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak kao izdatak pri utvrđivanju dohotka priznati uplaćene premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja te dobrovoljnog mirovinskog osiguranja ako je te premije u tijeku poreznog razdoblja za njega uplaćivao poslodavac na svoj teret?
Odgovor
Ne može. Izdacima pri utvrđivanju dohotka poreznog obveznika rezidenta priznaju se te premije ako su one stvarni izdatak poreznog obveznika, a ne njegovog poslodavca.

24. Može li porezni obveznik rezident koristiti izdatak za školovanje i stručno usavršavanje kao porezno priznati izdatak prilikom podnošenja godišnje porezne prijave na dohodak ?
Odgovor
Ne može, osim ako se ne radi o poreznom obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost i utvrđuje dohodak na temelju poslovnih knjiga.
Zakon o porezu na dohodak članak 56. stavak 6.
“Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona, dohodak od samostalne djelatnosti može se dodatno umanjiti i po osnovi izdataka za školovanje i stručno usavršavanje radnika i tih obveznika osobno i to u visini ukupno nastalih izdataka u poreznom razdoblju. ”

 

Porezna prijava za 2011 – download obrasca i upute za sastavljanje

Posted on by
1

Detaljan opis sa slikama kako ispuniti poreznu prijavu za 2011 godinu mozete pogledati klikom na ovaj link.

Download porezne prijave(obrazac DOH) za 2011. godinu ( Excel format)

Ukoliko imate problema sa ispunjavanje porezne prijave mozete pogledati popis najcescih problema sa odgovorima na ovom linku: problemi kod ispunjavanja porezne prijave

POREZNI OBVEZNIK KOJI OBVEZNO PODNOSI GODIŠNJU POREZNU PRIJAVU POREZA NA DOHODAK

Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu:

1. porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovinu) kod dva ili više poslodavca istodobno, i/ili

2. porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti,

3. rezident ako dohodak (dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja i drugi dohodak) ostvari izravno iz inozemstva pri čemu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obračunao prema odredbama Zakona o porezu na dohodak,

4. porezni obveznik ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak,

5. porezni obveznik ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak.

6. rezidenti članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji, prema Pomorskom zakoniku (Narodne novine, broj 181/04, 76/07 i 146/08), po osnovi rada na brodu ostvare dohodak od nesamostalnog rada.

Porezni obveznici koji imaju obvezu podnošenja porezne prijave, u istoj su dužni iskazati dohodak za koji je ta obveza propisana, ali ne i dohodak iz ostalih izvora, osim dohotka od nesamostalnog rada. Međutim, ako iskažu bilo koji dohodak iz ostalih izvora, obvezni su iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju.

Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a istu ne podnesu ili ako su podaci iz godišnje porezne prijave netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom.

Član posade broda koji je rezident i čiji ostvareni primici po osnovi nesamostalnog rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ne podliježu, u skladu s posebnim zakonom, obvezi poreza na dohodak od nesamostalnog rada, nije obvezan u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak iz ostalih izvora osim ako iz nekog drugog razloga ima obvezu podnošenja godišnje porezne prijave. U tom slučaju iskazuje dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada, osim dohotka koji je ostvario po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ako isti sukladno Pomorskom zakoniku ne podliježe oporezivanju. Ako član posade broda čiji ostvareni primici po osnovi nesamostalnog rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ne podliježu, u skladu s posebnim zakonom, obvezi poreza na dohodak od nesamostalnog rada, u godišnjoj poreznoj prijavi iskaže dohodak iz ostalih izvora, obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, osim dohotka koji ne podliježe oporezivanju.

POREZNI OBVEZNIK KOJI OBVEZNO PODNOSI GODIŠNJU POREZNU PRIJAVU POREZA NA DOHODAKGodišnju poreznu prijavu obvezno podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu:

1. porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovinu) kod dva ili više poslodavca istodobno, i/ili

2. porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti,

3. rezident ako dohodak (dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja i drugi dohodak) ostvari izravno iz inozemstva pri čemu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obračunao prema odredbama Zakona o porezu na dohodak,

4. porezni obveznik ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak,

5. porezni obveznik ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak.

6. rezidenti članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji, prema Pomorskom zakoniku (Narodne novine, broj 181/04, 76/07 i 146/08), po osnovi rada na brodu ostvare dohodak od nesamostalnog rada.

Porezni obveznici koji imaju obvezu podnošenja porezne prijave, u istoj su dužni iskazati dohodak za koji je ta obveza propisana, ali ne i dohodak iz ostalih izvora, osim dohotka od nesamostalnog rada. Međutim, ako iskažu bilo koji dohodak iz ostalih izvora, obvezni su iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju.

Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a istu ne podnesu ili ako su podaci iz godišnje porezne prijave netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom.

Član posade broda koji je rezident i čiji ostvareni primici po osnovi nesamostalnog rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ne podliježu, u skladu s posebnim zakonom, obvezi poreza na dohodak od nesamostalnog rada, nije obvezan u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak iz ostalih izvora osim ako iz nekog drugog razloga ima obvezu podnošenja godišnje porezne prijave. U tom slučaju iskazuje dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada, osim dohotka koji je ostvario po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ako isti sukladno Pomorskom zakoniku ne podliježe oporezivanju. Ako član posade broda čiji ostvareni primici po osnovi nesamostalnog rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ne podliježu, u skladu s posebnim zakonom, obvezi poreza na dohodak od nesamostalnog rada, u godišnjoj poreznoj prijavi iskaže dohodak iz ostalih izvora, obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, osim dohotka koji ne podliježe oporezivanju.

POREZNI OBVEZNIK KOJI NIJE OBVEZAN PODNIJETI GODIŠNJU POREZNU PRIJAVU POREZA NA DOHODAK

Godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari:

1. dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovinu) samo kod jednog tuzemnog poslodavca ili više tuzemnih poslodavaca, odnosno isplatitelja primitka, ali ne istodobno, i/ili

2. dohodak od imovine i imovinskih prava koji se ne utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga, i/ili

3. dohodak od kapitala, i/ili

4. dohodak od osiguranja, i/ili

5. drugi dohodak,
a pod uvjetom da nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu.

  Porezni obveznik koji obvezno podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak 

Ako je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja ostvario samo navedene dohotke, može za te dohotke podnijeti godišnju poreznu prijavu radi:

1. ostvarivanja prava na neiskorišteni osobni odbitak,
2. prava na ravnomjerno godišnje oporezivanje odnosno godišnje izravnanje porezne osnovice,
3. korištenje stvarno nastalih izdataka pri utvrđivanju dohotka od imovinskih prava
4. drugih prava propisanih zakonima.

Porezni obveznik može podnijeti godišnju poreznu prijavu i radi korištenja uvećanja osobnog odbitka za zdravstvene usluge i stambene potrebe i izdataka po osnovi uplaćenih premija osiguranja i to u ukupnom iznosu do najviše 6.000,00 kuna godišnje za uplate izvršene do 30. lipnja 2010.

Ako porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja nabrojanih prava obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak što je ostvaren u poreznom razdoblju po svim izvorima dohotka.

POREZNI OBVEZNIK KOJI NE MOŽE PODNIJETI GODIŠNJU POREZNU PRIJAVU POREZA NA DOHODAK

Godišnju poreznu prijavu ne može podnijeti porezni obveznik:
1. za drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa,
2. za dohodak koji se u poreznom razdoblju oporezuje u paušalnom iznosu.

KOME SE PREDAJE GODIŠNJA POREZNA PRIJAVA

Rezident podnosi godišnju poreznu prijavu ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema mjestu njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Nerezident podnosi godišnju poreznu prijavu ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema mjestu sjedišta isplatitelja ili većeg dijela njegove imovine, odnosno prema mjestu u kojem je pretežno obavljao djelatnost ili mjestu u kojemu su se koristila imovinska prava od kojih je ostvario dohodak.

Porezni obveznici koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u Gradu Zagrebu (osim Sesveta) godišnju poreznu prijavu podnose Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, Ispostavi Zagreb – Za poreze građana (10000 Zagreb, Avenija Dubrovnik 32), ali prijavu mogu podnijeti i bilo kojoj ispostavi Porezne uprave na području Grada Zagreba.

Ako je rezident tijekom 2011. godine mijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište između općina ili gradova u Republici Hrvatskoj, mjerodavnim prebivalištem ili uobičajenim boravištem za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, smatra se ona općina ili grad u kojemu je imao prebivalište ili uobičajeno boravište veći odnosno pretežiti dio godine.

Porezni obveznici mogu poreznu prijavu predati izravno u ispostavi Porezne uprave ili je mogu poslati poštom.
Kad je prijava upućena običnom poštom dan zaprimanja u ispostavi Porezne uprave se smatra kao dan predaje prijave. Kad je prijava upućena poštom preporučeno, dan predaje pošti smatra se kao dan predaje prijave ispostavi Porezne uprave.

Porezni obveznik koji zbog osobnih uvjeta (nepismenost, invaliditet gornjih ekstremiteta, sljepoća ili slabovidnost, nedostatak na tržištu propisanog obrasca) ne može poreznu prijavu podnijeti u pisanom obliku na obrascu, može poreznu prijavu usmeno izjaviti u zapisnik službenoj osobi poreznog tijela. U tom slučaju poreznu prijavu osobno izjavljuje u ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svojemu prebivalištu ili uobičajenom boravištu.

Dođite na 2.brand manager susret poduzetnika

Posted on by
Reply

Želja nas marketinških, i drugih poduzetnika, je pružiti poduzetnicima i obrtnicima različitih područja brojno besplatno znanje, vještine i sve što je potrebno, kako bi u svome poslu ostali, opstali i razvijali se (te nas u međuvremenu unajmili:).

Besplatno znanje i razvoj poslovnih vještina nikad nije bile potrebnije nego li danas, kad možemo očekivati konkurenciju iz EU, nametanje velikih prodajnih lanaca i dominaciju uvoza. Sve ove i mnoge druge zapreke poduzetnicima otežavaju poslovanje, zbog čega mnoge posluju loše te na kraju i propadnu.

Misija projekta Brand Manager (i Kreativne Vjevericeyes) jest borba za one koji predstavljaju 80% BDP-a naše zemlje: male i srednje poduzetnike. I zbog toga se prijavite za ovaj besplatan susret, umrežite se, povežite i naučite nešto novo i korisno. Susret će se održati 30. siječnja u knjižnici “Bogdan Ogrizović”, Preradovićeva 5 u Zagrebu. Više informacija na poduzetnicauhrvatskoj.blog.hr

By: Vjeverica

Isprobajte mravlji biznis!

Posted on by
Reply

Ako ste ikada gledali mrave kako neprestano trčkaraju amo-tamo i mislili si: sva sreća da nismo baš tako ubrzani…, promislite dvaput jer od mrava možemo naučiti puno toga. Barem tako piše jedan kolega bloger.

Svaki mravlji postupak, kao i čitava društvena organizacija govore samo o jednoj stvari: savršenoj organizaciji i efikasnosti.

Zapamtite i primijenite u poslu mravlja ponašanja…


By: Vjeverica