Povišeni krvni pritisak


Ima još jedna veoma raširena bolest u vezi sa sklerotičnim promjenama u našim arterijama, koja se javlja u kasnijim godinama a zove se povišeni pritisak krvi ili esencijalna hipertonija. Pravi uzrok te bolesti još ne znamo.

Mjerenje tlaka, Foto: Wallenrock/Shutterstock

Normalni tlak krvi odraslog čovjeka je 130/90 mm stupca žive na tlakomjeru. Čovjek ima dva tlaka; prvi nastaje kad se lijeva klijetka srca stegne i potjera krv u žile; to stezanje srca zove se sistola, zato se taj tlak zove sistolički tlak.

On normalno iznosi u odraslog muškarca oko 130 mm živinog stupca. Kada mišić naše lijeve klijetke olabavi, a srce se otvori da bi u njega došla nova krv, tlak krvi u našim krvnim žilama padne (dijastola), i taj tlak zovemo dijastolički. Kad je normalan, iznosi oko 90 mm žive.


Osobama starijih godina, a češće i mlađim, događa se da se podiže samo jedan tlak krvi, ili obadva, iznad 130 i 90 mm žive , sistolički i do 250 mm, a dijastolički i do 150 mm. To onda zovemo povišenim tlakom krvi. Ako to povišenje nije uzrokovano nekom organskom bolešću (bubrezima, hormonskim smetnjama itd.), tada tu pojavu zovemo esencijalna hipertonija.

Kao i svaka druga bolest tako i ova ima određene simptome. To je prije svega glavobolja, pogotovo u predjelu potiljka, zatim nesvjestica, zujanje u ušima, nestabilnost tijekom hoda, bol u prsima, nedostatak zraka te osjećaj ubrzanog ili nepravilnog rada srca.

Danas tu bolest možemo veoma uspješno liječiti, i za nju imamo više vrsta dobrih lijekova. U sprečavanju ili liječenju visokog krvnog pritiska najvažnija je neslana dijeta. Misli se da bi uzrok te bolesti mogla biti sol, koju ljudi uživaju više nego što je potrebno. I živčana uzbuđenja također dovode do povišenog tlaka.

Povišeni tlak pospješuje normalan proces starenja naših arterija, tj. arterosklerozu, a ova opet još više diže krvni tlak, te je tako krug zatvoren. U svim tim stanjima treba se savjetovati s liječnikom.

Komentari

  1. Mirana kaže

    Poštovani ,

    Što bi po vama onda ako imate malo veća medicinska znanja , trebala svaka ooba kontrolirati , recimo iznad 40 te ili pak iznad 50 te g. života , da se zaštiti od infarkta ili pak da se zaštiti od moždanog udara ?
    krv vaditi 2x godišnje , UZV vena i arterija i karotida , ali dali je i to dovoljno? Naravno preko HZZ-a se to sve nemoze raditi , nemozete dobiti uputnica toliko .
    Tlak i masnoće , ali mislim da sto nije dovoljno , kalcifikati po , arterijama vidim su isto loši nalazi .
    Kako se riješiti toga kalcifikata , kažu mi moji doktori nikako . ..hm ?

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>