Najčešće dječje zarazne bolesti


Uzrok zaraznih bolesti jesu klice zaraznih bolesti, a izvor bolesti je u prvom redu bolestan čovjek ili kliconoša. Bolest ne počinje odmah kad klice dođu u organizam, nego tek nakon stanovitog vremena poznatije kao inkubacija.

bolesno dijete

Bolesno dijete, Foto: bokan/Shutterstock

Za vrijeme inkubacije klice se množe, a organizam se brani i stvara svoje obrambene ili imune tvari. Od obrambenih sposobnosti organizma zavisi hoće li dijete uopće oboljeti, odnosno, hoće li oboljeti u lakšem ili težem obliku.

Zarazne bolesti koje se prenose zrakom – Kapljične infekcije

Kretanje ovih bolesti zavisi o higijenskim uvjetima okoline, a širenju tih oboljenja pogoduju pretrpane i nedovoljno zračene prostorije, osobito u dječjem kolektivu (vrtić i škola), nedovoljno zagrijane prostorije, prašina i slično. Bolesti izazivaju zarazne klice koje izlaze u sekretu iz usta i nosa bolesnika i u kapljicama je pri govoru, kašljanju i kihanju šire zrakom i ulaze kroz dišne organe u zdrav organizam.

Prehlada

Upala gornjih dišnih putova ili prehlada najraširenije je oboljenje koje se za vrijeme hladnog i vlažnog vremena, tj. u j esen i proljeće, najviše širi među djecom. Uzročnici prehlade  žive trajno u nosu i grlu zdravih i dovode do oboljenja kad padne otporna snaga organizma.

To se događa kad dijete ozebe, pokisne, ako je premoreno, nepravilno hranjeno, ako se nedovoljno kreće na svježem zraku i slično. Prvi znaci prehlade jesu pojačano izlučivanje sluzi iz nosa i ždrijela, kihanje, glavobolja, a ponekad kašalj i povišena tjelesna temperatura.

Kako ćete priječiti prehladu

Odjeću i obuću djeteta valja prilagoditi vremenu. Naročito je važno da za vlažnog i hladnog vremena cipele ne propuštaju vodu i da dijete ne odlazi od kuće bez kape i šala. Ne valja djecu pretoplo oblačiti ili im braniti da se igraju na otvorenom prostoru ako je vani hladnije, jer će postati preosjetljiva prema svakoj promjeni temperature.

Kretanje na svježem, hladnom ali suhom zraku može se samo preporučiti jer to podiže otpornu snagu mladog organizma. Prehlađeno dijete ne bi smjelo pohađati vrtić ni školu, već treba ostati kod kuće, jer se iz prehlade mogu razviti i druge bolesti.

Osim toga, dijete će prije ozdraviti i neće širiti zarazu među drugu djecu. Važno je da dijete naučimo da pri kašljanju i kihanju stavlja pred usta maramicu ili ruku. Upotreba platnene maramice nije pogodna, bolji je papirnati rupčić koji se nakon upotreba baca.

Gripa – Influenca

Bolest počinje groznicom, vrućicom, gubitkom teka, općom malaksalošću i bolovima u mišićima. Bolesno dijete može kašljati i kihati, očni kapci su crveni, tuži se na glavobolju , a može se javiti i krvarenje iz nosa.

Gripa može početi i povraćanjem i proljevom, a dijete je potišteno i nemirno. Ova bolest može biti sasvim blaga, ali i sa težim komplikacijama kao što su upala pluća, upala srednjeg uha i drugo.

Dijete koje boluje od gripe treba smjestiti u krevet u toploj i zračnoj prostoriji. Visoka temperatura obično traje oko 3 dana, a ostale smetnje i do 7 dana. Zato je najbolje da dijete leži 6 – 7 dana.

Uz laganu hranu treba mu davati i dovoljno tekućine (čaja, limunade, mlijeka i sl. ) .  Najbolja je zaštita da za vrijeme dok hara gripa manju djecu ne vodimo na mjesta gdje se skuplja veći broj ljudi.

Vodene kozice – Varicele

Ovo oboljenje dosta je rasprostranjeno među djecom i vrlo se brzo širi. Bolest počinje 12 – 21 dan poslije zaraze laganom vrućicom, svrbežom kože, glavoboljom i nelagodnošću. Malo zatim na koži se javlja osip koji prelazi u vodene mjehuriće.

Mjehurići se za 2 – 3 dana sasuše i prelaze u krastice . Te krastice ne ostavljaju nikakav trag na koži osim ako se zbog češanja ne pojavi infekcija koja zahvaća dublji sloj kože. Da bi se spriječilo širenje ove bolesti, važno je dijete odvojiti od ostale djece dok kraste ne otpadnu. Djeca ne smiju pohađati vrtić ili školu još 6 dana nakon toga.

U videu pogledajte kako možete pomoći vaseš djetetu:


Ospice

Počinju 12 – 14 dana nakon zaraze laganim kašljem, hunjavicom, upalom očnih vjeđa i gubitkom teka. U to vrijeme bolesno dijete obično se još kreće, a baš je tada najzaraznije za ostalu zdravu djecu.

Kad se pojavi karakterističan osip po tijelu i poraste temperatura, dijete se stavlja u krevet, no tada više nije toliko opasno po druge. Najčešće komplikacije ove bolesti jesu upala pluća i upala srednjeg uha, a nakon preboljelih ospica oslabi snaga, pa djeca naginju i prema drugim zaraznim bolestima. Pravovremeno cijepljenje najbolja je zaštita da dijete ne oboli od ove bolesti.

Hripavac

Bolest počinje 14 dana nakon zaraze, s hunjavicom, kašljem, i drugim znacima obične prehlade. Nakon nekog vremena počinju se javljati tipični grčeviti napadi kašlja često praćeni izbacivanjem ljepljive prozirne sluzi.

Što je dijete mlađe, to je veća opasnost za pojavu komplikacija ili smrtni ishod bolesti. Najdjelotvornije sredstvo za sprečavanje oboljenja jest cijepljenje protiv hripavca već u 4. mjesecu starosti.

Rubeola

Ova zarazna bolest počinje 11 – 23 dana nakon zaraze, a karakterizira ju crveni osip sličan ospicama i šarlahu, i povećane vratne limfne žlijezde. Bolest je u djetinstvu obično sasvim laka i ostavlja trajnu zaštitu, tj . ne može se ponoviti. Međutim, ističe se po tome što rubeola u prvim mjesecima trudnoće može izazvati razne poremećaje u razvoju ploda.

Šarlah

Za početak ove bolesti karakteristično je da se dijete tuži na bol u grlu koja se javlja 2 – 3 dana nakon zaraze. Najčešći znakovi bolesti jesu: upala krajnika, crveni jezik sličan malini, vrućica i povraćanje.

Šestog dana bolesti počinje perutanje ili ljuštenje kože, a sama bolest polagano jenjava. Bolesno dijete najopasnije je za druge dok još ima anginu, no zaraženost traje u toku čitave bolesti. Komplikacije se mogu javiti u obliku upale bubrega, upale srednjeg uha, reumatične groznice i drugo.

Da bi se spriječilo širenje ove bolesti, treba bolesnika odvojiti i podvrgnuti liječenju. Osobe koje su bile u dodiru s bolesnim djetetom treba liječnički pregledati i, ako im se nađu klice bolesti u grlu ili nosu, treba ih obavezno liječiti

Zaušnjaci

Oboljenje nastaje 12 – 14 dana od zaraze, počinje postepenim povećavanjem temperature, lakim bolovima u mišićima i zglobovima i crvenilom sluzokože krajnika i ždrijela. Glavni znak bolesti je bol u predjelu zaušne žlijezde, a brzo zatim i pojava otoka.

Za 5 – 6 dana oteklina se povećava, zatim pomalo opada i prolazi nakon 7 – 10 dana. Nekada može doći i do upale testisa (muških spolnih žlijezda). Zaraznost traje 1 -2 dana prije pojave otoka zaušne žlijezde i još 6 dana nakon toga.

Bolesno dijete treba odvojiti dok ne prođe otok zaušnih žlijezda. Pribor za jelo kojim se bolesnik služi treba dobro dezinficirati jer se bolest ne prenosi samo kapljicama sline već i predmetima iz okoline bolesnika (naročito čaše i pribor za jelo).

Sušica

Iako je ova bolest danas već prilično svladana zbog ranog cijepljenja protiv tuberkuloze (tzv. BCG), ipak je još i sad dosta rasprostranjena.

Meningitis

Bolest se širi kapljicama pri govoru, kašlju i kihanju, a može i dodirom. Važno je znati da je mogu širiti i zdrave kliconoše. Ovo oboljenje obično se javlja u proljeće, a počinje naglo, s povišenom temperaturom, glavoboljom i povraćanjem. Danas se u velikom postotku može izliječiti, ali zahtijeva dobru njegu i, po mogućnosti, smještaj djeteta u bolnicu.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>