Kontinenti kao velika zemljopisna cjelina

Zemaljska kugla u ruci, Foto: Photoxpress

Kontinenti predstavljaju velika kopnena područja na zemlji. Njih se uglavnom može identificirati prije prema konvenciji nego prema nekim drugim strožim kriterijima, gdje se sedam velikh regija na svijetu smatra kontinentima.

To su: Azija, Afrika, Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Antartik, Europa i Australija. Tektonske ploče koje se nadovezuju na ove prostore predstavljaju geološki proces i studiju pokreta, odnosno sudara i podjele kontinenta ranije poznat kao kontinentalno zanošenje.

Gledano u nekom uobičajenom smislu možemo reći kako su kontinenti shvaćeni kao velike diskretne mase odvojene od velikih prostranstava vode. Mnogi od sedam najvećih kontinenata nisu klasificirani prema toj podjeli. Zapravo ovdje ne možemo govoriti o diskretnoj podjeli od same površine vode.

Dakle Grendland sa svojom površinom preko 800.000 kvadratnih kilometara smatra se najvećim svjetskim otokom dok Australija koja ima preko 2 mlijuna km2 smatra se kontinentom. Ovdje leži objašnjenje zašto Novi Zeland nije uvršten u popis kontinenata diljem svijeta.

Isto tako idealnim kriterijem smatrala bi se kontinuiranost kopna no tu se često zanemaruje uključivanje epikontinentalnog pojasa i oceanskih otoka kojima se pak s druge strane suprostavlja klasifikacija Sjeverne i Južne Amerike kao dva kontinenta.

Kada već pričamo o podjelama tada zasigurno treba uključiti i povijesno-politički faktor, koji se isto tako uvažava. Ovdje se u obzir uzimaju činjenice kao što su važnost nekog područja u povijesnom i kulturnom pogledu. Kada to uzmemo u obzir nije ni čudo da je Europa uvrštena na popis kontinenata, a zapravo ne čini zaseban prostor kada bi gledali sa zemljopisne strane.

Pogledamo li malo kako su svi ti kontinenti dobili ime doći ćemo do zanimljive činjenice. Naime vjerojatno znate da je Amerika ime dobila po poznatom istraživaču Amerigu Vespucciju koji je nakon Kolumba odlučio zaploviti prema istočnim obalama Južne Amerike.

Europa je svoje ime dobila prema grčkoj riječi “Erebos” što zapravo znači “Večernja zemlja”. Azija svoje korijene imena vuče iz Asirskog jezika što zapravo predstavlja “istok”. Afrika je ime dobila po plemenu Afri koje je tada obitavalo na području Kartage.

Australija terminologiju vuče od latinske riječi “Terra Australis”, odnosno “Južna zemlja”. Antrartika je svoje ime dobila prema medvjedima koji obitavaju na tom području.

Autor: S.Š.  Foto: Photoxpress