Da biste uzgojili biljku iz sjemenke, napunite lonac od 75 mm dobrom smjesom zemlje za sadnju i posijte nekoliko sjemenki na dovoljan razmak jednu od druge. Dobro ih zalijte, a lonac prekrijte polietilenskom folijom kako bi se zadržala vlažnost pa ga stavite na toplo mjesto u kući – na primjer, na policu iznad radijatora. Klijanje sjemenki traje od četiri do šest tjedana, a kad proklijaju, postupno ih izlažite svjetlosti. Iznad njih, na 250 – 300 mm, postavite fluorescentne svjetiljke i osvjetljavajte ih 15 – 16 sati na dan. Također ih možete postaviti pored dobro osvijetljenog prozora, samo ne smiju biti izložene izravnoj sunčevoj svjetlosti.

Kad se na mladicama razvije nekoliko listova, pažljivo ih presadite u zasebne lonce napunjene kompostom za presađivanje. Držite ih na toplu mjestu, a one će uporno rasti – 100 do 150 mm za nekoliko mjeseci. No može proći i više godina dok ne počnu cvjetati u zatvorenom prostoru.

Za uzgoj reznicama, odrežite reznicu stabljike dugu 75 – 1 50 mm. Jedan kraj svake reznice umočite u hormonski prašak za zakorjenjivanje pa ih posadite u zasebne male lonce s ravnomjernom mješavinom tresetne mahovine i grubog pijeska ili perlita. Dobro navlažite zemlju, potom čitav lonac umotajte u polietilensku vrećicu i stavite ga na srednje osvijetljeno mjesto, na temperaturu od 1 8 – 24°C. Bit će potrebno otprilike šest do osam tjedana da se biljka zakorijeni, nakon čega ćete skinuti vrećicu i održavati zemlju vlažnom sve dok ne uočite nov izboj na vršku reznice.

Mlada biljka sada je spremna primiti mjesečnu prihranu u obliku tekućeg hranjiva razrijeđena na polovicu jačine. Kad uočite da je korijenje izbilo kroz rupice za otjecanje viška vode u loncu, presadite biljku u veći lonac ispunjen mješavinom cvjetnog komposta i zemlje. Njegujte biljku na isti način kao što ste njegovali i odraslu s koje je reznica potekla.

Držite biljke na sunčanu mjestu. Nemojte ih prihranjivati zimi kad nema dovoljno svjetlosti. Zalijevajte umjereno i držite biljke na temperaturi višoj od 10 stupnjeva celzijevih.

Gdje najbolje uspijevaju

Pružite im obilje svjetlosti tijekom čitave godine, ali nemojte ih staviti na izravnu sunčevu svjetlost. Imate li fluorescentnu rasvjetu, držite biljku 300 mm ispod svjetiljke po 12 sati na dan. Biljka će cvasti na temperaturi od 18 do 24°C uz neophodnu visoku vlažnost; postavite cvjetnjake na podloške s vlažnim šljunkom; povremeno poprskajte listove sitno raspršenom mlakom vodom.

Zalijevanje

Zalijevajte umjereno, toliko da se zemlja navlaži pri svakom zalijevanju. Kljun posude za zalijevanje stavite ispod lišća kako voda nebi dospjela na cvjetove i listove. Neka se gornjih 15 mm zemlje osuši prije no što biljku ponovno zalijete. Preobilno zalijevanje uzrokovat će truljenje korijenja.

Prihranjivanje

Prilikom svakog zalijevanja prihranite biljku mjericom tekućeg hranjiva, koje sadrži jednake količine dušika, fosfata i kalijeva karbonata, rastvorenog u vodi na jednu četvrtinu jačine.
Sadnja i presadivanje

Afričke ljubice sadite u ujednačenu mješavinu tresetne mahovine, perlita te dodaj te tri ili  četiri žlice dolomitskog vapna na četiri šalice mješavine. Ti se sastojci mogu nabaviti u poljoprivrednim apotekama i vrtnim centrima. Izaberite cvjetnjak promjera otprilike kao jedna trećina biljke. Presađivanje nije potrebno sve dok ne prođe približno dva mjeseca pošto korijenje ispuni posudu – štoviše, afričke ljubice najbolje uspijevaju kad im je korijenje sputano cvjetnjakom, tako da bi novi cvjetnjak trebao biti tek nešto veći od staroga.

Razmnožavanje

Lisne reznice mogu se razmnožavati u zemljanoj smjesi za sadnju ili u vodi. Izaberite zdrave listove i izrežite stabljike na 25 – 50 mm. Posude prekrijte plastičnim folijama, izbušite rupice i učvrstite ih elastičnim gumicama. Ostavite reznice sedam do deset tjedana dok ne primijetite znakove rasta, potom ih presadite u zasebne cvjetnjake.

Svaka aktivnost koja uključuje ritmičnu kontrakciju velikih mišića, kao što su oni nogu, zahtijeva tjelesnu izdržljivost – sposobnost dugotrajna vježbanja bez hvatanja zraka ili klecanja koljena. Džogiranje, trčanje, hodanje, plivanje, vožnja bicikla, preskakivanje užeta pa čak i energičan ples predstavljaj u dobre aerobičke vježbe. Najbolji učinak postiže se vježbanjem najmanje tri puta tjedno.

Prije započinjanja bilo kojeg oblika vježbanja, provjerite najprije svoju Bilo da ste dobre ili nikakve tjelesne spreme, s vježbanjem počnite polako, ne dulje od 20 minuta odjednom i za svaki slučaj pridržavajte se pravila i preporuka koje ćemo vam dati.

Imajući ih na pameti, jednostavan test tjelesne spreme jest taj da se dva puta svakih pet sekundi u trajanju od tri minute (stanite ako osjetite nelagodu) popnete i spustite – koristeći se objema nogama – sa 20 cm visoke
stepenice. Odmorite se čitavu minutu i potom izmjerite puls: dobre ste tjelesne spreme ako vam se puls vratio na normalnu vrijednost.

Savjetujte se s LIJEČNIKOM ako patite od srčanih tegoba, visokog krvnog tlaka, vrtoglavica, nesvjestice, dijabetesa, stalnih bolova u leđima, artritisa, ako se oporavljate ili ako se bojite da bi vježbanje na koji drugi način utjecalo na vaše zdravlje. Stanite s vježbom čim osjetite bol ili nelagodu. Nemojte se povesti za pogrešnim mišljenjem kako bol tijekom vježbanja znači da od nje mora biti neke koristi. Nemojte vježbati ako ste umorni. Nemojte naporno vježbati ako nije prošlo barem dva sata od obilnog obroka. Nemojte vježbati ako ste jako prehlađeni, bolesni ili imate povišenu tjelesnu temperaturu.

Suvremeni abak sastoji se od drvenog okvira s devet poprečnih šipki ili žica s kuglicama. Poprečna letvica razdvaja okvir s po dvije kuglice na svakoj žici iznad letvice te po 5 kuglica na svakoj žici ispod letvice. Brojevi rastu s desna na lijevo. U donjem dijelu okvira, desni stupac predstavlja jedinice, sljedeći stupac desetice, treći stupac stotice i tako dalje. Svaka kuglica ispod letvice predstavlja jednu jedinicu, svaka kuglica iznad predstavlja 5 jedinica, tako da svaki puni stupac ima 15 jedinica.

Računa se pomicanjem kuglica prema letvici ili od nje. Pri zbrajanju kuglice se pomiču prema letvici i kad bilo koji od stupaca ima ukupno 10 ili više – recimo 2 kuglice na letvici u gornjem dijelu i 2 na donjem – 10 jedinica pomiče se od letvice, a jedna se kuglica u sljedećem stupcu pomiče do letvice. To je isto kao u aritmetici » jedan dalje«. Do ukupnog zbroja dolazi se bilježenjem vrijednosti svakog broja kuglica uz letvicu, čitajući s lijeva na desno.

Osnovna oprema vanjskog prostora stana jest ukrasno zelenilo i vrtna garnitura. Zelenilo sadimo u betonske, drvene, salonitne, glinene ili neke druge posude. Moramo omogućiti otjecanje vode iz posuda za zelenilo, i to tako da ih postavimo na podloške ispod kojih kroz rupice može otjecati suvišna voda. Posude treba postaviti uz ogradu lođe ili balkona, da ostane što veća slobodna površina. Od namještaja smjestit ćemo, ukoliko je to moguće, vrtnu garnituru koja se sastoji od naslonjača ili ležaljki i stolića. Materijal za namještaj može biti drvo, pruće, bambus, plastificiran metal s jastucima od poliuretana, presvučenim tkaninom. Prilikom nabave namještaja za lođu treba misliti na mogućnost pohranjivanja tog namještaja onda kad nije u upotrebi (od jeseni do proljeća), bez obzira jeli lođa izložena vremenskim nepogodama.  Potrebno je da se namještaj može sklapati, ili barem slagati jedan na drugi, da zauzima u spremištu što manje mjesta.

ZIDOVI I POD

Zidne plohe ne pružaju mogućnost većih intervencija, jer predstavljaju sastavni dio fasade čitave kuće. Podovi su često neprikladno obrađeni. Dobre su obrade poda od kvalitetne cement ne glazure, kamena, ploča od pranog kulira ili keramitnih pločica otpornih prema smrzavici.

ZIDOVI I POD

Pod treba biti nepropustan, a zidovi glatki. Najbolju oblogu predstavljaju keramičke pločice na podu i zidovima. Zidne se pločice mogu izvesti do 150 cm od poda, ili čak do stropa. Jeftinija je varijanta pod od teraca ili vinilazbestnih (vinaz) ploča, a zid premazan Uljenom bojom.

RASVJETA

Rasvjeta mora biti dovoljno jaka. Osim opće rasvjete (bijele kugle) postavit ćemo s obe strane ogledala jednostavne i dovoljno jake svjetiljke. Mora se paziti na to da svjetiljke osvjetljuju osobu pred ogledalom, a ne samu plohu ogledala. Ovdje je mjesto i utičnici brijaćeg aparata i električnog sušila za kosu.

ZRAČENJE KUPAONICE

Ako kupaonica ili WC nemaj u direktnog zračenja, tj . prozora, za prozračivanje se koristimo odzračnim dimnjakom . Na ulazu u kanal može biti montiran električni usisni ventilator. Dobro je kad se ventilator sam uključuje pri paljenju svjetla u kupaonici ili zahodu.

Osnovni su radni procesi u kuhinji ovi : čišćenje i priprema namirnica, zatim kuhanje i, na kraju, serviranje jela. Nakon toga dolazi pranje i pospremanje posuđa. U većini je kuhinja moguće ostvariti takav redoslijed kuhinjskih elemenata da potpuno odgovara »tehnološkom procesu« u kuhinji. Lijevo od sudopera, koji može biti i u sklopu stroja za pranje posuđa, nalazi se radna ploha duga barem 60 cm, zatim štednjak i još jedna  radna ploha. Dodatne radne plohe dobro će doći. Kuhinjski se elementi sastoje od donjeg i gornjeg, visećeg dijela. Donji je dio dubok 60 cm, a visina mu iznosi oko 85 cm, dok je dubina visećeg dijela 30 cm . Na taj način gornji elementi ne smetaju pri radu na gornjoj plohi nižih elemenata.

Kad odabiremo namještaj za kuhinju, ne smijemo misliti samo na estetski dojam nego još više na organizaciju kuhinje, koja nam pomaže da u svakodnevnom radu ne trošimo suviše energije. Ako ne kupujemo odjednom kompletnu kuhinju, birat ćemo uređaje i namještaj, koji se s vremenom mogu dopunjavati. Na početku ćemo nabaviti najnužnije (niski ormarić čija gornja površina služi kao radna ploha i u koji ćemo spremiti posuđe, zatim štednjak i hladnjak), a kasnije ćemo, prema mogućnostima, opremati kuhinju ostalim elementima i uređajima, kao što su stroj za pranje suđa, hladnjak za duboko zamrzavanje i sl.

RASVJETA KUHINJE

U kuhinju je, osim opće rasvjete, najpogodnije smjestiti svjetiljke ispod gornjih kuhinjskih elemenata. Na taj je način dobro osvijetljena radna ploha, a domaćica ne zaklanja sama sebi svjetlo.

ZRAČENJE KUHINJE

Kuhinja mora imati prozor, da bi se mogla zračiti prirodnim putem. No pare koje se stvaraju prilikom kuhanja mogu se odvesti iz prostorije i s pomoću nape smještene iznad štednjaka, koja se priključuje na kanal za ventilaciju ili otvor u zidu. Ako nemate odvoda zraka iz nape, primijenite električni filter za zrak iznad štednjaka.

ZIDOVI I PODOVI

Pod u kuhinji neka, bude keramički, kameni ili plastični. S obzirom na poslove koji se odvijaju u kuhinji važno je svakako da pod bude otporan prema vodi. Zidovi se liče vapnenom ili nekom drugom otpornom bojom (na primjer polikolorom), a djelomično ih oblažemo keramičkim pločicama. Obloga može sezati od poda do 150 cm visine, a može se obložiti samo dio zida nad radnom plohom (obično 4 reda pločica 15 x 15 cm) do ispod visećih elemenata.

BLAGOVANJE U KUHINJI

U sklopu kuhinje ili neposredno povezano uz nju nalazi se obično prostor za jelo. Tu smjestimo stol za jelo sa 4 do 6 stolaca. Blizina kuhinje omogućuje brzo serviranje hrane i pospremanje posuđa nakon završenog obroka. Dobro je kad se prostor za jelo može povezati s prostorijom dnevnog boravka.

RADNA SOBA

U radnoj se sobi obično nalazi pisaći stol sa stolcem, ormarići za spremanje i odlaganje, police za stručnu literaturu. Sve je to, naravno, moguće smestiti u dnevnu sobu, ukoliko ne raspolažemo posebnom prostorijom. U dnevnom se boravku može u sklopu regala predvidjeti fiksna ili sklopiva ploha, ili zaseban stol. No, kod svih ovih načina treba voditi računa o nekim pravilima.

Pisaća ili crtaća ploha mora biti na odgovarajućoj visini od poda (72 do 75 cm) , rasvjeta neka bude sprijeda ili s lijeve strane (za ljevake s desna) . Zapamtimo da opća rasvjeta prostorije nije dovoljna za rad, već je potrebno predvidjeti stolnu ili stojeću svjetiljku.

GOSPODARSKI PROSTOR U OBITELJSKOJ KUĆI

U obiteljskim se kućama češće nailazi na takozvani »gospodarski prostor« . To je prostorija, smještena obično u blizini kuhinje ili u zračnom i suhom suterenu, gdje se šiva, pere, suši i glača rublje . U takvoj prostoriji pod treba u principu biti otporan prema vodi, zidovi svijetli i suhi, a prostorija mora biti prirodno osvijetljena i zračena. U njoj će se naći stroj za pranje i eventualno stroj za sušenje rublja, valjak ili daska (ili oboje) za glačanje, ploha za odlaganje i rad, šivaći stroj i ormarići. Ovakav radni prostor ne može se smjestiti kompletan u neku od prostorija u modernim stanovima, već se pojedini predmeti raspoređuju u razne prostore

RADIONICA

Za radionicu može poslužiti niša u hodniku stana, dio garaže , a gdje to mogućnosti dopuštaju, naći će se i čitava prostorija. Ako imamo mogućnost izbora, smjestit ćemo radionicu, koja ipak u izvjesnom smislu stvara buku, dalje od mirnih dijelova stana. Zidovi i podovi moraju biti glatki i otporni, a posebno ćemo se osigurati od pogibelji koje takav prostor predstavlj a za djecu i za odrasle. Utičnice, prekidači, alat i strojevi trebaju biti izvan dohvata dječjih ruku, na višim policama ili u zaključanim ormarićima. Rasvjeta radne plohe neka bude dovoljno jaka i tako smještena da je pri radu sami sebi ne zaklanjamo.

Kreveti u dječjoj sobi često su zbog ograničenih prostornih mogućnosti smješteni na kat, što djeci pruža veselje i stvara karakterističan ugođaj . Ako su oba ležaj a na podu, treba ih smjestiti tako da svjetlo uz uzglavlje jednog kreveta ne bliješti u oči drugom djetetu. Police za knjige i igračke neka za manju djecu budu niske, da djeca mogu sama dohvatiti ono što im treba. Za veću se djecu mogu dotadašnje police dopunjavati višim elementima.

Garderobne ormare u dječjoj sobi treba izvesti na sličan način kao i one u predsoblju i u roditeljskoj spavaonici. Stol za učenje smjestit će se uz prozor. Može to biti manji ili veći, ugrađena ploha za rad ili pult, kao dio namještaja u elementima. Naročito je važno da se visina radne plohe i sjedišta, ili barem sjedišta, može regulirati prema uzrastu djeteta.

PODOVI I ZIDOVI, BOJE U DJEČJOJ SOBI

Mala djeca najčešće se zadržavaju u igri na podu sobe. Stoga pod mora biti gladak, bez fuga i neravnina, čak i potpuno pokriven sagom ili tapisonom. Važno je da namještaj i oprema u dječjoj sobi budu posebno otporni na oštećenja i da se lako čiste. Boje u dječjoj sobi mogu biti življe negoli u drugim dijelovima stana. Djeca vole intenzivne boje, no živost treba postići detaljima: panoima, plakatima i slikama, prekrivačima kreveta, manjim komadima namještaja itd.

Dobro je zidove obložiti glatkim perivim tapetama diskretnog tona, na kojima će se isticati življi akcenti koji će poticati dječju maštu.

RASVJETA ZA DJEČJU SOBU

Dječju sobu treba dobro osvijetliti. Osim odvojenog svjetla uz radno mjesto i uzglavlje, treba osigurati i dosta jaku opću rasvjetu. Dnevno svjetlo dopire kroz prozor ‘ili balkonska vrata, koja trebaju, po mogućnosti , gledati prema jugu.

Utičnice, koje će se svakako naći i u ovoj i u ostalim prostorijama stana, a do kojih malo dijete može doprijeti prstima ili nekim predmetom, zaštićuju se lažnim utikačima.

Pri kupnji posteljine pazite na kvalitetu, jer o njoj ovisi trajnost i održavanje. Plahte ne smiju biti kraće od 250 cm, jer ih je inače teško napeti i stalno se izvlače . Posebne plahte koje se napinju doduše su skuplje , ali su vrlo praktične za jednodijelne madrace ili francuske krevete. Jednom navučene uvijek ostaju glatke i ne treba ih popravljati, te znatno olakšavaju pravljenje kreveta.

Krevetne presvlake i jastučnice ne smiju biti jako apretirane, to je najčešće znak slabije kvalitete. Apretura obično iziđe pri prvom pranju, a tkanje postaje krpasto i treba ga stalno škrobiti da ne izgleda izgužvano.

Posteljinu treba prati samo finim sredstvima ili specijalnim deterdžentima za obojene tkanine pri temperaturi od najviše 60° C.

Stroj za pranje rublja treba napuniti samo do jedne trećine. Po završetku pranja, rublje u boji ne treba centrifugirati nego objesiti još mokro. Bijela posteljina također ima svojih prednosti. Pri pranju podnosi temperaturu od 95° C, temeljito je čisto i higijenski besprijekorno. Izgled mu je neutralan i pristaje uz svaki namještaj , uz svaku vrstu tapeta, zavjesa i tepiha ; ali potrebno ga je glačati, što domaćicama koje nemaju dovoljno vremena zadaje posebne brige .

Zlatno je pravilo osnovne opreme za dvije osobe : 1/3 u upotrebi, 1/3 u prljavom rublju, 1/3 u ormaru.

ZA KREVET

6 plahti
6 navlaka
12 jastučnica.
(Preporučujemo dvostruki broj jastučnica prema broju plahti i navlaka, jer se u dobro vođenom domaćinstvu jastuci presvlače svakog tjedna, a preostalo svakih 14 dana.)
2 vunene ili sintetske deke (dralon, polyacril, dolan)
2 popluna vunena ili od pahuljica

ZA KUPAONICU :

12 frotirskih ručnika
6 ručnika od laganog frotea ili platna
6 ručnika za goste
12 rukavica za pranje
3 velika ručnika za kupanje
2-3 krpe od frotea, 30 x 10 cm za brisanje
pločica, lavaboa, kade i sl.
ZA KUHINJU :
12 kuhinjskih krpa
6 lanenih krpa za čaše
6 kuhinjskih ručnika od laganog frotea
1 pregača

RUČNICI

Ručnici, po mogućnosti dobre kvalitete i u raznim bojama, obradovat će svaku domaćicu. Omiljeni crveni, zeleni, plavi ili tamni ručnici obojeni su gotovo bez izuzetka postojanim bojama, ali ih ipak treba prati samo na temperaturi do 60°C.

Obojene ručnike treba prati u početku odvojeno, kako u tkanju zaostali suvišak boje nebi obojio ostalo rublje . Po mogućnosti perite tamne ručnike uvijek odvojeno od bijelog rublja.