Akutne dišne bolesti glavni su uzrok obolijevanja djece i zahtjeva za zdravstvenu zaštitu. U svijetu godišnje od upala pluća i drugih dišnih bolesti umiru 4 milijuna djece. To su najčešće bolesti zbog kojih roditelji traže savjet liječnika.
Potrebno je poznavati znakove ovih bolesti i postupke koje je moguće provesti bez stručne medicinske pomoći odnosno situacije kada je treba tražiti. Kakva je situacija u našoj zemlji s obzirom na znanje roditelja o ovim bolestima?
Na žalost, više istraživanja o ovoj temi provedenih u našoj zemlji pokazalo je da roditelji nedovoljno znaju o osnovnim znakovima dišnih bolesti i mjerama koje bi trebali poduzeti.
Važno je poznavanje osnovnih simptoma dišnih bolesti kako bismo mogli razlikovati lakše od težih oblika bolesti.
Tjelesna temperatura
Promjena tjelesne temperature opći je simptom mnogobrojnih bolesti pa tako i bolesti dišnog sustava. Za mjerenje tjelesne temperature rabi se posebna traka i termometar. Trakom se temperatura mjeri na čelu ili ruci. Bolje je i točnije mjerenje termometrom.
Tradicionalno se rabi živin termometar kojim se tjelesna temperatura mjeri u debelom crijevu (obično kod male djece), pod pazuhom (kod veće djece) ili ispod jezika (ne preporučuje se kod djece, zbog mogućnosti da djeca pregrizu termometar), a posebnim termometrima mjeri se temperatura u uhu.
Tjelesna temperatura mjerena u debelom crijevu (rektalno):
- 36-37, stupnjeva C normalna tjelesna temperatura
- 38-39 stupnjeva C srednje visoka tjelesna temperatura iznad
- 39 stupnjeva C visoka tjelesna temperatura
Tjelesna temperatura može biti ispod 36 stupnjeva C. To stanje nazivamo pothlađenost (hipotermija) i znak je teške bolesti.
Simptomi dišnih bolesti:
Kašalj – potrebno je obratiti pozornost na početak, vrstu , trajanje i učestalost kašlja. Karakteristike samog kašlja pomažu postavljanju ispravne dijagnoze bolesti koja je kašalj izazvala. Je li kašalj počeo naglo iz punog zdravlja ili se razvija postepeno tijekom nekoliko dana; je li suh, podražajan, naporan kašalj koji zamara dijete odnosno vlažan kašalj prilikom kojeg dijete iskašljava ili guta ispljuvak; traje li kašalj nekoliko sati ili nekoliko dana pa čak i tjedana, kašlje li dijete samo noću, preko cijelog dana pomalo ili u napadima.
Sve su to podaci kojima treba obratiti pozornost.
Bol u ždrijelu i/ili uhu – često su takve boli povezane (istodobna infekcija ždrijela i uha). Manje dijete bol u uhu otkriva plačem, diranjem uha i bolnim jaukanjem na naš dodir uha.
Ubrzano i/ili otežano disanje – važan je element u procjeni bolesti djeteta. Ubrzano disanje nastaje zbog uznemirenosti i straha djeteta, nakon fizičke aktivnosti kao što je npr. trčanje, ali i u slučajevima teške bolesti dišnog sustava kada dolazi do nedostatka kisika uz povećanje koncentracije ugljičnog dioksida u krvi. Broj udisaja ovisi o dobi djeteta.
Normalne vrijednosti frekvencije disanja u mirovanju (snu) jesu:
- od rođenja do 2 mj. 50-60 udisaja na minutu
- 2-12 mj. oko 40 udisaja na minutu
- predškolska dob oko 30 udisaja na minutu
- školska dob oko 20 udisaja na minutu
Otežano disanje nastaje kod bolesti dišnih organa. Važno je razodjenuti dijete i pomno promatrati vidljive promjene kao što su uvlačenje donjeg dijela prsnog koša, međurebrenih prostora, područja žličice, jamice ispod vrata i natključnih jama pri udisaju. Često se javlja i širenje nosnica, klimanje glavicom i stenjanje.
Ubrzano bilo (puls) – broj otkucaja srca ovisi o dobi djeteta. Otkucaje dječjeg srca vrlo jednostavno roditelji mogu pratiti mjerenjem pulsa (bila). Puls se obično mjeri na unutrašnjoj strani podlaktice dolje na mjestu gdje žila kucavica prolazi uz palčanu kost. Može se mjeriti i na sredini vanjske strane vrata ili na sljepoočici.
Normalne vrijednosti pulsa djeteta su:
- novorođenačka dob 120- 140 otkucaja u minuti
- dojenačka dob 100- 120 otkucaja u minuti
- predškolska dob 80-100 otkucaja u minuti
- školska dob 60-90 otkucaja u minuti
Veći broj otkucaja srca prisutan je kod povišene temperature, straha, uzbuđenja. Postoje stanja koja su praćena i nižim frekvencijama od normalnih.
Boja kože – uobičajeno je da dijete uz povišenu temperaturu bude crveno u licu, to ne treba zabrinjavati. Bljedilo ili sivilo kože vanjski su znakovi koji upozoravaju na težu bolest djeteta.
Plavičaste usne ili koža – upućuju na nedostatak kisika u krvi. Znak su teže dišne ili srčane bolesti.
Hladne okrajine (ruke, noge) uz visoku tjelesnu temperaturu – znak su preraspodjele cirkulacije u unutrašnje organe i mozak. Mogu upućivati na zataj enje cirkulacije – stanj e opasno za život.
Grčevi (konvulzije) – u neke djece mogu se javiti pri visokoj temperaturi, ali i bez nje. Očituju se grčevitim trzajevima u rukama i nogama, dijete obično gubi svijest, ima ukočen pogled, katkad i pjenu na ustima. Znak su povećane podražljivosti središnjega živčanog sustava.
Foto: Ilike/Shutterstock